Svako je vino korisno
Početkom prošlog desetljeća jedna je znanstvena studija razveselila vinoljupce širom svijeta: otkriveno je da umjereno pijenje crnog vina smanjuje rizik od srčanog udara. A ni bijelo ne zaostaje puno.
Rezultati nove znanstvene studije govore da i bijelo vino štiti srce, barem kod štakora. Istraživanje, koje je djelomično financirala vinarska industrija, pokazuje da u grožđu ima više kemikalija koje štite srce nego što su znanstvenici pretpostavljali.
Ljubitelji vina došli su na svoje 1992. godine, kad su istraživači objavili da Francuzi, koji piju puno crnog vina, imaju manje koronarnih problema nego ljudi u zemljama u razvoju, iako se smatra da je francuska hrana masna kao i sve druge.
Kako bi objasnili tu pojavu, nazvanu Francuski paradoks, znanstvenici su identificirali spojeve u crnom grožđu i vinu koji neutraliziraju kisikove radikale, 'kemijske sabotere' koji štete srcu oštećujući ključne stanične sastojke.
Ti spojevi, nazvani rezveratrol i antocijanins, koncentrirani su u kožici bobica. Znanstvenici su zbog toga mislili da bijelo vino, koje se pravi bez kožica, ne štiti srce.
No, 2002. su kardiovaskularni znanstvenik Dipak Das s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Connecticut i njegovi kolege izvijestili da neka bijela vina štite srce štakora baš kao i crna.
Kako bi shvatili zašto je to tako, znanstvenici su pokrenuli novo istraživanje. Kroz 30 dana su, osim s uobičajene hrane, štakorima davali grožđane kožice, unutrašnjost bobica ili otopinu vode i šećera.
Tada su žrtvovali štakore, ali su u uređajima s hranjivim otopinama održavali kucanje njihovih srca. Kako bi ustanovili koliko je prehrana štitila ta srca, istraživači su simulirali srčani udar prekidom dotoka hranjivih tvari tijekom 30 minuta, da bi tada nastavili oživljavati srce.
U nekoliko mjerenja su grožđane kožice i bobice jednako štitile srce: umjetno izazvani srčeni udar ubio je prosječno 35% srčanog mišića štakora hranjenog šećernom vodom, no samo oko 20% srca štakora hranjenog grožđanim bobicama i kožicama.
A srca štakora hranjenih grožđem zadržala su i dvostruki kapacitet pumapanja u odnosu na kontrolno srce.
Kemijskom analizom četiri različite vrste grožđa, Dasove kolege sa Sveučilišta u Milanu potvrdila su da se u kožici nalazi većina rezveratrola i antocijaninsa.
No, ekstrakti i kožice i bobice jednako su dobro vezali posebno opasne tipove kisikovih radikala. "To znači da meso bobice ima drugačije vrste antioksidanata", kaže Das.
"To je vrlo značajno otkriće", kaže biokemičar Joseph Wu iz njujorškog Medicinskog koledža Valhalla, koji je studiju nazvao "vrlo dobrom i vrlo temeljitom".
"Rezultati pokazuju da i u bijelom vinu ima nekih dobrobiti", rekao je Wu. "No, kako točno štiti srce, za sada još nije poznato".
izvor
Net.hr