Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Beograd - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 38989 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

reksys

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1188
Одг: BEOGRAD
« Odgovor #20 poslato: 18-05-2009, 06:47:05 »

Jedan nemački putopisac,zaboravio sam mu ime je napisao:Srbi su veoma praktican narod,narod trenutka.Oni gledaj usve da iskoriste u datom trenutku,ne pamte svoju proslost i ne cene je kao drugi narodi uzimaju samo ono sto im sad treba,a ne sutra ....
Dakle kako mi cenimo svoje, tako mi cenimo i sebe.
Zasto bi mrzeli Beograd ili bilo koji drugi grad,ako je naš. Zašto ne priznamo da nije lep kako bi smo mi to voleli i učinimo ga lepšim našim radom.
Dosta je kritikovanja, uzmite ensto u svoje ruke.
Inace u Srbiji postoje prekrasna mesta i mi zivimo pored njih,a ne znamo za njih....
Sačuvana
Nista nije nemoguće...

SunđerBoba

  • Gost
Одг: BEOGRAD
« Odgovor #21 poslato: 18-05-2009, 11:39:28 »

B E N Z I N - čudan način da se napiše reč voda  :xq003:
Sačuvana

posmatrac

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1110
Одг: BEOGRAD
« Odgovor #22 poslato: 18-05-2009, 16:04:06 »

Beograd je nas grad, nasa metropola i nas grad u potpunosti!
Svi koji su se odvojili od Srbije, iz EX-YU, imaju kompleks Beograda. Pa to Slovenci dokazuju najvise od svih, jer mladi Slovenci dolaze u Beograd.

Ponekad ga kritikujemo, u stvari kritikujemo vlast u Beogradu, a to je normalno. Kritikujemo (po neko i samarima) svoju decu, a to ne znaci da svoju decu ne volimo.

Volimo Beograd!
Sačuvana

missK

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1
Одг: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #23 poslato: 13-12-2009, 22:03:13 »

Svako selo, svaka varosica i svaki grad imaju neku svoju istoriju, lepotu i to treba postovati. Ja sam rodjena i zivim u Beogradu i, da, volim ovaj grad, i uopste ne mislim da je to najbolji, najstariji, najovo, najono grad na svetu, vec ga volim takvog kakav je. Putovala sam dosta po Srbiji i mislim da je svako mesto posebno na neki svoj nacin, i mi zaista zivimo u jako lepoj zemlji i prava je steta sto to ne umemo da cuvamo, nego gubimo vreme na ovakva prepucavanja. I potpuno mi je besmislen taj jaz izmedju Bg i ostalih gradova u Srbiji i bivsoj SFRJ. Ne mesajte babe i zabe, molim vas. Drzava se raspala zato sto je to bilo unapred planirano, a ne zato sto je "Beograd" tako hteo...
Sačuvana

DEDA-EU

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 4908
  • Ко у разговору с другим људима упорно настоји да н
Одг: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #24 poslato: 04-03-2010, 19:57:28 »

ISTORIJA


Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi. Njegova istorija traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih reka Save i Dunava bio je naseljen još u paleolitskom periodu. Iz starijeg kamenog doba, potiču ostaci ljudskih kostiju i lobanja neandertalaca, pronađeni u kamenolomu kod Leštana, u pećini na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.
Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinči, Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav. To ukazuje da je prostor Beograda bio naseljen u kontinuitetu i da je intezitet tog naseljavanja bivao sve jači. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih praistorijskih naseobina.

Vinča kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta praistorijskog perioda. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim privrednim delatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole bronzanog i metalnog doba kao i dokazi različitih kulturnih uticaja.
Antički period
Na oko 600 godina p. n. e. ovim prostorom su prošla tračko-kimerska i skitska plemena, a u III veku p.n.e. Kelti. Za prisustvo keltskog plemena Skordisci vezuje se nastanak Singidunuma, koji se, kao utvđeno naselje, prvi put pominje 279. godine p.n.e. Prvi deo reči Singi označava okrugli, a dunum utvrđenje ili grad. Moguće je da naziv potiče od imena tračkog plemena Singa, zatečenom, u vreme dolaska Kelta. Nema gotovo nikakvih tragova o tom keltskom gradu, osim što su na lokalitetima Karaburme i Rospi ćuprije pronađene nekropole sa umetnički vrednim predmetima, koje su pripadale ratnicima plemena Skordisci. Znatni keltski kulturni uticaji utkani su u duhovnu kulturu stanovništva Singidunuma, koji su delom preneti i pomešani sa rimskim antičkim kulturnim elementima.

Rimljani su Beogradom ovladali početkom I veka nove ere i pod njihovom vlašću bio je čitava četiri veka. Vojnici mezijskih legija, čine prvu rimsku vojnu posadu u Singidunumu. Iz tog perioda potiču grobovi u obliku bunara pronađeni na Trgu republike i drugim mestima u gradu. Pored Singidunuma u sastavu rimske imperije bio je i Taurunum, današnji Zemun. Oba grada postaju značajna vojna uporišta na utvrđenoj rimskoj granici - "limesu".
Najveći procvat Singidunum doživljava 86. godine, dolaskom Legije IV Flavija. Tada je izgrađeno prvo utvrđenje od kamena na Gornjem gradu, čiji se fragmenti i danas mogu zapaziti. Taj je kastrum bio kvadratnog oblika i obuhvatao je prostor današnjeg Gornjeg grada na Kalemegdanu. Izgled Taurunuma (Zemuna) iz tog vremena je manje poznat i on se verovatno nalazio na mestu današnjeg Donjeg grada. Kao značajniji rimski vojni logor Singidunum je stekao gradska prava u II veku n. e. za vreme cara Hadrijana. Njegov vojnički značaj je porastao još više u III veku, kada je car Aurelije napustio Dakiju a Gornja Mezija dobila nove granice duž desne obale Dunava. Tada je Singidunum središte hrišćanske episkopije. U njemu je nešto kasnije rođen rimski car Jovian Flavie Klaudije.

Uz vojni logor, Rimljani su naseljavali veterane svojih legija kako bi još više obezbedili svoju granicu. Tako je vremenom tu nastalo dosta veliko naselje koje je imalo pravolinijsku osnovu, sa ulicama koje se seku pod pravim uglom. Neke osnove ovakvih urbanih elemenata sačuvane su i danas, što se vidi po položaju ulica Uzun Mirkove, Dušanove i Kralja Petra I. Takav pravougaoni oblik sačuvao je i Studentski trg (nekadašnji rimski forum sa termama otkriven pre tridesetak godina).
Između Singidunuma i Taurunuma, preko Save, postojao je most koji je spajao ova dva grada i kojim je išao jedan od najznačajnijih rimskih puteva. Tako je Singidunum postao značajna drumska raskrsnica za rimske provincije Meziju, Dakiju, Panoniju i Dalmaciju. Vojni put - Via militaris, koji je išao sa zapada na istok, preko Sirmiuma (Sremska Mitrovica), Singidunuma i Viminacijuma (Kostolac), do Vizanta, bio je zaštićen utvrđenjima. Takvih utvrđenja bilo je i na današnjoj teritoriji Beograda, kao što su bila: Mutatio ad Sehtum (Mali Mokri Lug), Castra Tricornia (Ritopek), Mutatio ad Sehtum Militare (Grocka) i druga. Značajan je bio i put koji je spajao tadašnja rudarska naselja na Avali, Kosmaju i Rudniku. Značajnije tragove materijalne kulture (grobnice, spomenici, skulpture, keramika, novac) nađeni su u mnogim selima beogradske okoline.

Podelom rimskog carstva na Istočno i Zapadno 395. godine, tadašnji Singidunum postaje granični grad u sastavu Vizantije. Taj novi položaj grada odredio je njegovu dalju sudbinu, jer on postaje ne samo spona različitih kulturnih uticaja, već pre svega saobraćajni i strategijski ključ Vizantijskog carstva.
Vizantija
Raspad Rimskog carstva bio je praćen najezdom varvarskih naroda: Istočnih Gota, Gepida, Sarmata, Avara, Slovena i drugih. Beograd je zbog svog isturenog položaja na granici - limesu, bio česta meta napada i razaranja. Napadi sa severa preko Panonske nizije, Dunava i Save, bili su tako jaki da ni Singidunum, kao značajno vojno utvđenje, nije mogao da odoli. Tako ga Huni 441. godine zauzimaju i potpuno razaraju. Grad je tada izgubio i dotadašnje rimsko stanovništvo. Posle hunske propasti, grad je 454. godine ponovo u sastavu Vizantije, ali ga ubrzo osvajaju Sarmati, pa zatim i Istočni Goti. Već 488. godine ponovo postaje vizantijski grad.

Početkom VI veka (512. godine), vizantijski car Anastasije u njegovu neposrednu okolinu naseljava germanska plemena Herula, da bi ga oni odbranili od ratobornih Gepida. U ruševinama ranijeg rimskog grada, na zapadnoj strani Donjeg grada, nađeni su tragovi materijalne kulture Germana. U vreme vladavine vizantijskog cara Justinijana I, 535. godine, grad je iznova podignut i opasan moćnim bedemima. Tako Singidunum ponovo postaje sjajan i velike hvale dostojan grad. Po svoj prilici grad je po prvi put bio vezan sa Taurunumom na suprotnoj obali.

Krajem VI veka, dok su Vizantijci bili zauzeti ratovima po Africi i Aziji, pred zidinama Singidunuma pojavljuju se mongolska plemena Avara, a za njima i prve slovenske grupe. Posle dve opsade Avari i Sloveni osvajaju grad. Brojni su vizantijski istorijski izvori o toj opsadi i konačnoj propasti Singidunuma. Ovom varvarskom najezdom i rušenjem grada, nestao je i naziv Singidunum i više se nikada u istoriji nije pojavio. Tragovi slovenske materijalne kulture tog doba, pronađeni su u Donjem i Gornjem gradu, Zemunu i naseljima Ritopek i Višnjica. To je bio trajniji početak slovenizacije ovoga grada.
Oko 630. godine na ovo područje se doseljava srpski živalj. Posle toga, više od dva i po veka nema pomena o njemu. Avarski i slovenski ratnici nisu marili za ovaj grad, jer on više nije imao položaj graničnog utvrđenja. On se tada nalazio unutar šireg prostora Balkanskog poluostrva koji su Sloveni već osvojili. I pored toga, arheološki nalazi ukazuju na kontinuiran život u gradu i njegovoj okolini. Ponovni pomen grada, i to pod slovenskim imenom BEOGRAD (Beli grad - verovatno po zidinama od belog krečnjaka), srećemo tek u IX veku, tačnije 16. aprila 878. godine, u jednom pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu-Mihailu, o smenjivanju beogradskog hrišćanskog episkopa Sergija. Kasnije se taj naziv sreće u različitim varijantama: ALBA GRAECA, GRIECHISCH WEISSENBURG, NANDOR ALBA, NANDOR FEJERVAR, CASTELBIANCO, ALBA BULGARICA.

Nekoliko vekova posle prvog pomena Beograda kao slovenskog grada, u njemu se smenjuju razne vojske i osvajači. Do Beogradu su najpre došli Franci koji su pod Karlom Velikim uništili Avare. Na ruševinama Taurunuma osnivaju franačko naselje Malevila, da bi slovenizacijom kasniji naziv bio Zemln (Zemun). Franačku vladavinu zamenjuju Bugari, a njihovu Mađari. Krajem X veka, u vreme velike Samuilove države, Beograd je po ko zna koji put promenio gospodara. Već 1018. godine on ponovo postaje značajna pogranična tvrđava Vizantije. Tokom XI i XII veka, oko Beograda se otimaju suparničke sile: Ugarska, Vizantija i Bugarska.

Za to vreme kroz grad prolaze brojni krstaški pohodi na Istok ostavljajući svoj rušilački pečat na njemu. Posle krstaških najezda iz 1096. i 1147. godine, pod vođstvom Fridriha Barbarose 1189. godine kroz Beograd prolazi 190.000 ljudi. Ovaj predvodnik krstaša video je Beograd u ruševinama. Koliko je grad stradao možemo suditi po upoređivanju sa zapisom arapskog geografa i kartografa Idrizija, koji je u opisu "Itinerera carigradskog puta" iz 1154. godine pominje Belgraduk kao dobro naseljenu i živu varoš sa mnogim crkvama.
Srednjevekovni srpski Beograd
Srpska vladavina Beogradom počinje 1284. godine, kada srpski kralj Dragutin kao zet i vazal mađarskog kralja Ladislava IV dobija na upravu Mačvu sa Beogradom. To je bio period intenzivnog naseljavanja srpskog življa i jačanja uticaja Srpske pravoslavne crkve. Tu je Dragutin imao svoj dvor. Novosagrađena Saborna crkva, bila je oličenje snage i bogatstva mlade srpske države. Smrću kralja Dragutina na presto dolazi njegov brat Milutin, koji kratko vreme vlada Beogradom, jer grad, 1319. godine, osvajaju i do temelja ruše Mađari. Porušeni i zapusteli grad postaje pogranična baza ugarskom odupiranju širenju srpske države sa juga, u vreme cara Dušana. U takvom stanju Beograd dočekuje XV vek, kada na istorijsku scenu Evrope stupaju Turci, nova velika osvajačka sila.
      
U želji da se što spremnije odupru turskoj najezdi i na Savi i Dunavu imaju jako uporište, Mađari dozvoljavaju izgradnju Beograda za vreme despota Stefana Lazarevića. On je Beogradom vladao od 1403. do 1427. godine, i to je vreme pravog procvata grada. Beograd je ne samo prestonica srpske države, već i najvažniji privredni, kulturni i verski centar. Grade se: Mitropolitska crkva, nova tvrđava (citadela), despotov dvorac, bolnica i biblioteka. Trgovci dobijaju povlastice i dolaze bogati i sposobni ljudi, koji doprinose prosperitetu grada. Pretpostavlja se da je grad tada mogao brojati 40-50 hiljada žitelja.
Despotov naslednik Đurađ Branković, bio je prinuđen da grad preda Mađarima, a on po ugledu na Beogradsku, podiže Smederevsku tvrđavu. U vreme stogodišnje ugarske vladavine izmenjena je celokupna struktura stanovništva i izgled samog grada. Grad počinje naglo da stagnira, a potisnuto srpsko stanovništvo živelo je u predgrađu i njemu nije bio dostupan Gornji grad. Ugarski kralj Sigismund sve više naseljava mađarsko stanovništvo i širi uticaj katoličke crkve.
Turska i austrijska vladavina
Turci su znali da je Beograd najveća prepreka u osvajačkim pohodima ka Srednjoj Evropi. Posle pada Smedereva, 1440. godine, Beogradsku tvrđavu opsedala je turska vojska sa preko 100.000 ratnika, na čelu sa sultanom Muratom II. U želji da osvoje grad Turci na obližnjem brdu Žrnov, današnjoj Avali, podižu svoje utvrđenje, odakle su osmatrali i kontrolisali okolinu. Gotovo čitav jedan vek Beograd je odolevao turskim napadima. Konačno, Turci su pod vođstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog, 28. avgusta 1521. godine, uspeli da osvoje Beograd - bedem hrišćanstva i ključ odbrane cele Ugarske. Grad je srušen i spaljen, a put ka Zapadnoj Evropi otvoren.
Pomeranjem granice na sever, menja se strateški položaj Beograda, i u narednih 150 godina, on postaje relativno miran grad sa značajnijom trgovačkom i saobraćajnom funkcijom. Iz Smedereva je preseljeno sedište sandžaka i počinje njegova intezivnija izgradnja. U tek obnovljenom gradu orijentalnog izgleda, sve više cveta zanatstvo i trgovina. On je stecište trgovaca iz Dubrovnika, Venecije, Grčke i Austrije, kao i zanatlija: Turaka, Jermena, Cigana i Srba. Od zanatlija isticali su se abadžije, aščije, puškari i drugi. Pored čaršije podignuti su i brojni karavan-saraji, bezistani i džamije. Grad je izašao iz okvira srednjovekovnih bedema i počinje sve više da se širi duž poznatih trgovačkih puteva koji su vezivali Istok sa Evropom. Svoj najveći uspon pod Turcima, grad dostiže u XVII veku, kada broji 100.000 stanovnika. Krajem XVII veka u Beogradu hara kuga, što uz požare i pobune janičara, dovodi do njegove stagnacije. Posle 167 godina relativno mirnog razvoja, grad postaje meta ratnih sukoba. Nakon turskog poraza pod Bečom, septembra 1688. godine, Austrijanci su zauzeli Beograd. Turci ga, posle dve godine, vraćaju u svoje ruke, ali je grad iz ovih sukoba izašao razoren, a njegovo stanovništvo, zbog saradnje sa Austrijancima, izloženo ubijanju, progonu i pljačkama. Posle toga Beograd je ponovo pogranična varoš, i to sve do 1717. godine, kada ga Austrijanci pod vođstvom princa Evgenija Savojskog ponovo zauzimaju. Tada se na mestu već porušene Beogradske tvrđave gradi nova prema zahtevima savremenih vojno-strateških zahteva.
   
Austrijska vladavina Beogradom u periodu od 1717. do 1739. godine označena je pravom transformacijom grada, jer on gubi dotadašnje tursko-istočnjačke crte i poprima obeležje srednjevropskog grada. Pored tvrđave i varoš je opasana bedemima, a izgrađena su i nova zdanja. Oživljava trgovina, a u njega se sve više doseljavaju Mađari, Nemci, Francuzi, Česi i drugi. Pri ponovnom turskom zauzeću, 1739. godine ruše se bedemi oko Beograda. Turci ruše austrijske kasarne i objekte, kao i kuće, a mnoge crkve pretvaraju u džamije. On ponovo postaje varoš orijentalnih obeležja i to sa pograničnim položajem, jer je Beogradskim mirovnim ugovorom granica povučena na reci Savi.

Na drugoj strani, Zemun poprima pogranični značaj na austrijskoj teritoriji. Dobija poseban status u okviru Vojne granice i takvi uslovi mu omogućavaju da razvije privredu: trgovinu, zanate, brodarstvo i ribarstvo. Jača građanski stalež, podižu se utvrđenja, državne zgrade i crkve. Iz tog vremena potiču kuće kao što su: Karamatina, Ičkova i kuća Dimitrija Davidovića. Srpska osnovna škola je otvorena 1745. godine, a u gradu rade i slikari i drugi kulturni stvaraoci.

Krajem veka u poslednjem austro-turskom ratu, Beograd je oktobra 1789. osvojen. Potpisivanjem Svištovskog mira 1791. godine, Austrijanci se povlače u Zemun, a janičarima se zabranjuje ulazak u beogradski pašaluk. Posle pogibije Mustafa-paše, 1801. godine, janičari uspostavljaju svoju vlast u gradu i okolnim selima. To je bilo vreme potpunog bezvlašća, janičarskog nasilja i pljački. Ono je bilo završeno poznatom sečom knezova i drugih viđenijih Srba, što je bilo povod za podizanje ustanka.
Oslobođenje Beograda
Buđenje nacionalne svesti i događaji oko seče knezova doveli su do podizanja Prvog srpskog ustanka 1804. godine. Ustanak pod vođstvom Karađorđa imao je od samog početka za cilj i oslobađanje Beograda. Posle dve godine borbi, grad je osvojen 1807. godine. Karađorđe je beogradsku varoš osvojio 1806, a Beogradsku tvrđavu 1807 godine. Oko 25.000 srpskih ustanika pod vođstvom Karađorđa Petrovića grad je zateklo u ruševinama. On postaje prestonica tek oslobođenog dela Srbije i simbol slobodarskih tradicija njenog stanovništva. Po obnovi on postaje i značajan privredni, trgovački i kulturni centar. U njemu je već 1807. godine zasedao Praviteljstvujušći sovjet (srpska vlada), a od 1811. godine tu se nalaze i prva ministarstva. Iz Vojvodine i drugih krajeva dolaze viđeniji ljudi i intelektualci, među kojima Sima Milutinović i Dositej Obradović, koji je 1808. godine osnovao prvu Veliku školu.
Dinamičan razvoj Beograda prekinut je turskim osvajanjem 1813. godine, a represalije koje su usledile dovele su do ustanka 1815. godine. Vođa ustanka, knez Miloš Obrenović, uspeo je da unese više diplomatije u odnose sa Turcima. On u Beograd, uz određene povlastice, sve više naseljava srpski živalj sa juga, pa Turci, gotovo u bescenje, počinju da prodaju imanja i kuće. Turci su zadržali tvrđavu, dok je varoš pripala Srbima. U gradu se podižu prvi značajni objekti: Konak kneginje Ljubice, Saborna crkva, dvorski kompleks u Topčideru... Sem svoje privredne funkcije Beograd je postao i značajno kulturno središte. Iz Kragujevca 1835. godine je preneta štamparija i počele su da izlaze "Novine srpske". Otvorena je Bogoslovija, prva gimnazija i grad postaje utočište brojnih kulturnih stvaralaca tog vremena poput: Vuka Karadžića, Sterije Popovića, Joakima Vujića, Dimitrija Davidovića i drugih.
 
Prisustvo turske vojske u tvrđavi sputavalo je razvoj Beograda. Međutim, događaji oko ubistva jednog srpskog dečaka na poznatoj Čukur česmi, kada je došlo do bombardovanja beogradske varoši, bivaju povod da se počne pregovarati oko definitivnog odlaska turske vojske iz srpskih gradova. Posle vladavine od 346 godina, Turci 18. aprila 1867. godine definitivno napuštaju Beograd. Beograd je postao slobodan simboličnom predajom ključeva kada su i turske vojničke straže zamenjene srpskim vojnicima, a pored zastave Turske podignuta je i zastava Srbije. Knez Mihailo Obrenović preseljeva u Beograd prestonicu iz Kragujevca.

To je bio novi podsticaj bržem privrednom i kulturnom razvoju grada. U drugoj polovini XIX veka izvršena je i njegova urbanistička i ostala evropeizacija. Centralni položaj imala je ulica Kneza Mihaila, najkraća veza između tvrđave i varoši. Ona ubrzo postaje i najvažniji trgovačko poslovni centar, kakvu je ulogu i danas zadržala. Stare zanate zamenjuje industrija, a trgovinu i saobraćaj pospešuje izgradnja pruge Beograd-Niš 1884. Grad dobija struju, tramvaj, parobrodsko društvo i značajne naučno kulturne ustanove (Velika škola 1863, Narodno pozorište 1869...).
Prestonica Srbije i Jugoslavije
Započeta intenzivna izgradnja Beograda po njegovom definitivnom oslobođenju od Turaka, nastavljena je i u prvim godinama XX veka. Izgradnja Železničke stanice i Pristaništa na Savi dovode do premeštanja težišta grada i raniji tursko-istočnjački deo zvani Dorćol počinje da gubi od svog značaja. Ipak, smetnju daljem razvoju predstavljala je činjenica da je Beograd bio pogranični grad prema Austriji i predstavljao je prepreku njenoj osvajačkoj politici prema Balkanu.
U planovima austrijskog i nemačkog prodiranja na Balkan tražen je povod da se vojno napadne Srbija. Nađen je u atentatu u Sarajevu, 28. juna 1914. godine na austro-ugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. Ultimatumom, a potom i napadom na Srbiju otpočeo je Prvi svetski rat. Tokom četvoromesečnog bombardovanja prethodnice austrijske vojske ušle su u Beograd 2. decembra 1914. godine, ali u njemu ostaju samo do 15. decembra. Okupator se morao povući zbog osnažene pozicije Srbije posle pobede u Kolubarskoj bici. Novi napad je usledio između 6. i 7. oktobra 1915. godine, pod vođstvom feldmaršala Mekenzena i trajao je punih 7 dana i 7 noći. I pored 9731 ranjenog i mrtvog vojnika, austrijska vojska je uspela da uđe u grad. Agonija Beograda trajala je tri godine. Probojem Solunskog fronta Srpska vojska i delovi savezničke vojske oslobodili su Beograd 1. novembra 1918. godine. Tokom Prvog svetskog rata, Srbija je izgubila 28% celokupnog stanovništva, a Beograd je među gradovima koji su najviše stradali.
Odmah po oslobođenju Beograd je postao prestonica novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, što mu je dalo još veći impuls za bržu izgradnju. Uvećan za Zemun, Beograd prestaje da bude pogranični grad i brzo se razvija. Osim naglog širenja prema Avali, Košutnjaku, Čukarici i Dunavu, i unutar starog gradskog jezgra podignut je veliki broj objekata i građevina, čime Beograd dobija oblike evropskog grada. Ali, posle ubistva kralja Aleksandra I Karađorđevića, jačale su snage koje su iskazivale sve veće simpatije za nosioce novog svetskog poretka - Hitlera i Musolinija. To je rezultiralo pristupanjem Trojnom paktu 25. marta 1941. godine, da bi dva dana kasnije došlo do državnog udara, smenjivanja Vlade i velikih narodnih demonstracija.

Samo nekoliko dana posle toga Beograd je postao meta strahovitih bombardovanja i razaranja. U naletu nemačke avijacije 6. i 7. aprila 1941. godine na slobodan grad, od bombardovanja je poginulo 2274 lica, a broj ranjenih je bio nekoliko puta veći. Lakše ili teže je oštećeno nekoliko hiljada zgrada, a od kulturno-istorijskih spomenika potpuno je spaljena Narodna biblioteka. Bio je to uvod u četvorogodišnji život grada pod okupacijom. Nemačke jedinice su ušle u Beograd bez ikakvog otpora 12. aprila 1941. godine. Uz sve progone i patnje koje su nanosili nemački okupatori, građani Beograda su morali da podnesu i znatne žrtve zbog savezničkog bombardovanja posebno u proleće i jesen 1944. godine. Porušeni su bili mnogi objekti, stambene zgrade, srušeni svi mostovi na Savi i Dunavu, a život je izgubilo oko 1160 građana. Tokom Drugog svetskog rata Beograd je izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpeo neprocenjive štete i razaranja. Beograd su oslobodile jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Crvene armije 20. oktobra 1944. godine.
Nove komunističke vlasti hapse i likvidiraju političke protivnike, a beogradsku omladinu mobilišu za odlazak na Sremski front. Uprkos ogromnim razaranjima i opštoj nemaštini, Beograd je lagano počeo da se oporavlja od teških posledica rata i okupacije. Obnavljaju se porušeni privredni objekti i grade novi, naročito industrijski kapaciteti (pre svega u oblasti metalne, hemijske i elektro industrije), razvija se saobraćaj, obnavljaju se i proširuju kulturne i prosvetne institucije. Na političkom planu, donošenjem Deklaracije o proglašenju FNRJ kao savezne države republičkog oblika, 29. novembra 1945. godine, ukinut je monarhijski oblik vladavine u Jugoslaviji i zvanično započela komunistička vladavina Josipa Broza Tita. Proglašenjem Ustava FNRJ 31. januara 1946. godine, ustanovljena je socijalistička državna zajednica jugoslovenskih naroda i započela nacionalizacija imovine predratnih industrijalaca.

Zahvaljujući specifičnoj politici Jugoslavije pod vođstvom Josipa Broza, Beograd je postao značajan međunarodni, politički, kulturni, sportski i privredni centar. U njemu su održani važni međunarodni skupovi: Prva konferencija šefova i vlada nesvrstanih zemalja, 1961. godine, zatim Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS), Konferencija UNESKA, Godišnja skupština banke i Međunarodnog monetarnog fonda, Šesti UNKTAD, kao i niz kulturnih, sportskih i drugih manifestacija.

Da na unutrašnjem planu ima problema pokazali su studentski nemiri 1968. godine (usmereni protiv nerealnih socijalnih razlika i samovolje birokratskog aparata), a zatim i nacionalni momenat 1974. godine. Donošenjem Ustava iste godine država je krenula putem konfederacije. Nerešeni nacionalni, etnički, politički, ekonomski i drugi problemi u zemlji, doveli su do raspada Jugoslavije 1991. čime je okončan najduži period mira na Balkanu u XX veku. Od 1992. godine Beograd je prestonica SR Jugoslavije, koju čine Republika Srbija i Republika Crna Gora, a od februara 2003. Beograd je glavni grad Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Maja 2006. Crna Gora proglašava samostalnost i od tada je Beograd glavni grad samostalne države Republike Srbije.


Sačuvana
Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.

DEDA-EU

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 4908
  • Ко у разговору с другим људима упорно настоји да н
Одг: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #25 poslato: 04-03-2010, 20:48:31 »

NATO agresija 1999

U toku NATO bombardovanja Beograda 1999. godine gađani su i ciljevi u samom centru grada, što se najbolje vidi po priloženoj mapi. Za skoro tri meseca bombardovanja samo par dana i noći je bilo bez vazdušne uzbune.


HRONOLOGIJA:
Dan prvi - Noć između 24. i 25. marta
Serija napada u području naselja Batajnica gde je i istoimeni vojni aerodrom. Jedna eksplozija u regionu Ralje, 30 kilometara južno od Beograda. Tri jake detonacije oko planine Avala. Pogođena je i radarska stanica u Rakovici, oštećene tri školske zgrade i spoljni zid Manastira.
Dan drugi - Noć između 25. i 26. marta
Pored batajničkog aerodroma, bombardovani Jajinci i Žarkovo.
Dan treći - Noć između 26. i 27. marta
Gađano područje Avale, Topčidera, Malog Mokrog Luga, Sremčice, Lipovice i Voždovca. Plamen zahvatio Lipovičku šumu.
Dan četvrti - Noć između 27. i 28. marta
Ponovo gađan batajnički aerodrom, Avala, Trešnja, oštećeni predškolski i školski objekti na Petlovom brdu i Vidikovcu. Ponovo zapaljena Lipovička šuma. Oštećen međunarodni civilni aerodrom Surčin.
Dan peti - Noć između 28. i 29. marta
Ponovo bombardovan aerodrom u Batajnici.
Dan šesti - Noć između 29. i 30. marta
Ponovo bombardovan batajnički aerodrom, Avala, Jakovo i Zuce.
Dan sedmi - Noć između 30. i 31. marta
Eksplozije na području Jakova i Borče. Bombardovani vojni objekti na Avali. Nekoliko projektila palo u atar sela Zuce.
Dan deseti - Noć između 2. i 3. aprila
Krstarećim projektilima pogođene zgrade republičkog i saveznog MUP u ulici Kneza Miloša. Požar u neposrednoj blizini Ginekološko-akušerske klinike i psihijatrijske bolnice "Laza Lazarević"
Dan jedanaesti - Noć između 3. i 4. aprila
Pogođena Toplana u novobeogradskom Bloku 70A, poginuo noćni čuvar. Pogođena i Policijska akademija na Banjici. Od te detonacije popucala stakla na VMA. Bombardovano skladište Jugopetrola u Rakovici. Ponovo od eksplozije gori Lipovačka šuma.
Dan dvanaesti - Noć između 4. i 5. aprila
U centru Zemuna, u Glavnoj ulici, pogođena zgrada komande RV i PVO. Oštećena vodovodna mreža i više stambenih zgrada u Glavnoj ulici. Pogođena kasarna u Cara Dušana (Konjička škola). Jedan projektil pao u blizini Gradske bolnice na Zvezdari. U napadu na šire područje Surčina, oštećena aerodromska zgrada civilnog aerodroma.
Dan petnaesti - Noć između 7. i 8. aprila
Pogođena zgrada republičkog Ministarstva pravde (bivša Komanda grada) u Nemanjinoj 9. Na okolnim stambenim zgradama i hotelu Beograd popucala stakla od siline detonacije.
Dan dvadeseti - Noć između 12. i 13. aprila
Raketirana kasarna Vojske Jugoslavije "Vasa Čarapić" na Banjici. Iznad Novog Beograda vodila se vazdušna bitka. Jedan projektil, koji nije eksplodirao pao kod sportske hale "Beogradska arena".
Dan dvadeset drugi - Noć između 14. i 15. aprila
Serija snažnih eksplozija dogodila se u Rakovici gde je povređen veći broj ljudi uglavnom od razbijenog stakla. Oštećeni zgrada opštine, Dom zdravlja, škola, dečiji vrtić i više stotina stanova.
Dan dvadeset treći - Noć između 15. i 16. aprila
Drugi put za dva dana bombardovan kamenolom u Rakovici.
Dan dvadeset peti - Noć između 17. i 18. aprila
Trogodišnja devojčica Milica Rakić+ poginula je u napadu na prigradsko naselje Batajnica. Ranjeno je pet civila. Ponovo bombardovana Rakovica.
Dan dvadeset šesti - Noć između 18. i 19. aprila
Četiri snažne detonacije registrovane u naselju Barič, u opštini Obrenovac, gde je smeštena hemijska industrija.
Dan dvadeset sedmi - Noć između 19. i 20. aprila
Dejstva na području Batajnice.
Dan dvadeset osmi - Noć između 20. i 21. aprila
Pogođen poslovni centar"Ušće" na Novom Beogradu, gde su bila sedišta više radio i TV stanica i sedište SPS-a.
Dan dvadeset deveti - Noć između 21. i 22. aprila
Srušena rezidencija predsednika SRJ u Užičkoj 15. Oko dvadeset projektila pogodilo područje aerodroma u Batajnici.
Dan trideseti - Noć između 22. i 23. aprila
Bombardovana zgrada Radio-televizije Srbije u Aberdarevoj ulici u samom centru grada. Poginulo je 16 ljudi, a 18 lakše i teže povređeno. Teško oštećen most na Savi kod Ostružnice. Dejstva u okolini Avale i Krnjače, oštećene trafo-stanice u Zemun Polju i Resniku.
Dan trideset drugi - Noć između 24. i 25. aprila
Pogođena trafo-stanica na Avali u blizini predajnika RTS-a koji je ostao bez struje.
Dan trideset četvrti - Noć između 26. i 27. aprila
Ponovo bombardovan poslovni centar "Ušće" na Novom Beogradu. Srušena radio i TV antena na vrhu zgrade.
Dan trideset peti - Noć između 27. i 28. aprila
Sedam raketa ispaljeno je na kasarnu Vojske Jugoslavije u Topčideru.
Dan trideset šesti - Noć između 28. i 29. aprila
Pogođen je antenski stub u Krnjači, most na Savi kod Ostružnice i kasarna na Topčideru.
      

Dan trideset sedmi - Noć između 29. i 30. aprila
U najžešćem napadu od početka agresije pogođene su zgrade Generalštaba Vojske Jugoslavije i već oštećena zgrada Savezne policije. Projektili su pogodili i stambeno naselje na Vračaru u delu između Južnog bulevara i ulice Maksima Gorkog. Ceo kraj je ostao bez vode. Srušen predajnik RTS na Avali i antena Radija Studio B u Borči. U toku ovih napada poginula su tri lica, a 40 je ranjeno.
Dan trideset deveti - Noć između 1. i 2. maja
Raketirano područje Lipovačke šume. Raketirana sela Surčin i Jakovo.
Dan četrdeseti - Noć između 2. i 3. maja
Zbog delovanja specijalnih materija koje izazivaju kratke spojeve na meži visokog napona (grafitne bombe) na termoelektranama "Nikola Tesla" u Obrenovcu i "Kostolac" u Kostolcu, došlo je do raspada elektroenergetskog sistema Srbije. Bez struje su ostali Beograd, cela Vojvodina, svi gradovi Pomoravskog okruga, Niš, Kragujevac, Smederevo, Valjevo i drugi gradovi, kao i delovi Republike Srpske koji se napajaju iz navedenih termoelektrana. Zbog havarije mnogi gradovi su ostali i bez vode.
Dan četrdeset prvi - Noć između 3. i 4. maja
Bombardovani brdo Straževica u naselju Rakovica i područje oko Batajnice. Od posledica preksinoćnog napada na dalekovode ponovo došlo do delimičnog raspada elektroenergetskog sistema, zbog čega mnogi gradovi ili delovi gradova nemaju struju i vodu.
Dan četrdeset peti - Noć između 7. i 8. maja
U dosada najžešćem napadu na grad ponovo bombardovane zgrade Generalštaba Vojske Jugoslavije i Saveznog MUP-a. U raketiranju ambasade Kine na Novom Beogradu četiri službenika su poginula, a pet je teško povređeno. Znatno je oštećen hotel "Jugoslavija", jedan gost je poginuo. U ponovljenom udaru grafitnim bombama, na termoelektranu u Obrenovcu i na više trafo-stanica, oštećen elektroenergetski sistem i ceo grad ostao bez struje.
Dan četrdeset sedmi - Noć između 9. i 10. maja
Beograđani su proveli noć bez uzbune, prvi put od početka kampanje NATO protiv SRJ.
Dan četrdeset osmi - Noć između 10. i 11. maja
Raketirano područje sela Zuce i fabrika "Prva iskra" u Bariču.
Dan pedeseti - Noć između 12. i 13. maja
Bombardovan aerodrom u Batajnici.
Dan pedeset prvi - Noć između 13. i 14. maja
Bačene grafitne bombe na termoelektrane "Drmno" u Kostolcu i "Kolubaru" kod Lazarevca. Više gradova i delovi Beograda ostali bez struje.
Dan pedeset peti - Noć između 17. i 18. maja
Bombardovano šire područje Batajnice.
Dan pedeset šesti - Noć između 18. i 19. maja
Bombardovano skladište "Jugopetrola" u Radničkoj na Čukarici. Na okolnim zgradama na Banovom Brdu popucala stakla.
Dan pedeset sedmi - Noć između 19. i 20.maja
Tri bolesnika je poginulo, a nekoliko medicinskih radnika je povređeno prilikom raketiranja Odeljenja za neurologiju KBC "Dragiša Mišović" na Dedinju. U trenutku napada u toku su bila četiri porođaja. Dve trudnice su lakše povređene, a bebe evakuisane u druge bolnice. Takođe bombardovani aerodrom Batajnica, fabrika "Prva iskra" u Bariču i hangar na starom obrenovačkom drumu.
Dan pedeset osmi - Noć između 20. i 21. maja
Ponovo pogođeno skladište "Jugopetrola" na Čukarici. U tom napadu je oštećena rezidencija švajcarskog ambasadora. Nekoliko detonacija čulo se u Rakovici, Lipovičkoj šumi i Ostružnici.
Dan pedeset deveti - Noć između 21. i 22. maja
Ponovo gađano skladište "Jugopetrola" u Radničkoj ulici na Čukarici. Raketirano područje Lipovičke šume i brdo Straževica u Rakovici.
Dan šezdeseti - Noć između 22. i 23. maja
Petoro radnika je povređeno u raketiranju termoelektrane "Kolubara" u Velikim Crljenima. Beograd i veći deo Srbije ostao bez struje. Gađani ciljevi u Obrenovcu, Bariču, Makišu, Lipovičkoj šumi i Rakovici.
Dan šezdeset prvi - Noć između 23. i 24. maja
Veliki deo Srbije ostao je bez električne energije posle bombardovanja TE "Kolubara", TE "Nikola Tesla" i TE "Drmno". Naneta su teža oštećenja na trafo stanicama i dalekovodima. Mnogi delovi Beograda, Novog Sada i Niša kao i drugih gradova ostali su i bez struje i bez vode.
Dan šezdest drugi - Noć između 24. i 25. maja
Ponovo gađana zgrada MUP-a Srbije u ulici Kneza Miloša. Gađano brdo Straževica u Rakovici, dalekovod kod Obrenovca i područje Batajnice.
Dan šezdeset četvrti - Noć između 26. i 27. maja
Tri osobe, među kojima dvoje dece, su poginule u granatiranju sela Ralja u opštini Sopot. Gađano područje Rakovice gde je pogođen servis fabrike "21. maj". Bombardovana područja Makiša, Ostružnice, Batajnice i Zuca. Dva projektila, koja nisu eksplodirala, pala na Novi Beograd i Vračar.
Dan šezdeset peti - Noć između 27. i 28. maja
Pogođene trafo stanice u Leštanima i na Bežanijskoj Kosi. Bez struje ostao Beograd i veći deo Vojvodine. Pogođena zgrada Savezne direkcije za robne rezerve na Novom Beogradu.
Dan šezdeset šesti - Noć između 28. i 29. maja
Gađano šire područje Batajnice.
Dan šezdeset sedmi - Noć između 29. i 30. maja
Bombardovano šire područje grada, okolina Obrenovca, Bubanj Potok, podnožje Avale, okolina Batajnice i brdo Straževica u Rakovici. Jedan projektil pao na zelenu povšinu 300 metara od Tržnog centra Vidikovac.
Dan šezdeset osmi - Noć između 30. i 31. maja
Više projektila palo na Zvezdaru, Ripanj, Miljakovac i postrojenja Termoelektrane "Nikola Tesla" u Obrenovcu.
Dan šezdeset deveti - Noć između 31. maja i 1. juna
Ponovo bombardovane visokonaponske trafo-stanice u Leštanima i na Bežanijskoj kosi. Ceo Beograd i najveći deo Vojvodine ostali bez struje.
Dan sedamdeseti - Noć između 1. i 2. juna
Na meti šira okolina grada. Gađani Lipovica, Umka, Ostružnica, Bežanijska kosa, Obrenovac i benzinska pumpa na putu Beograd-Pančevo.
Dan sedamdeset prvi - Noć između 2. i 3. juna
Jedna eksplozija na području Bariča.
Dan sedamdeset drugi - Noć između 3. i 4. juna
Gađano područje Batajnice. Protekla noć bila je tek druga od početka agresije bez uzbune u Beogradu.
Dan sedamdeset šesti - Noć između 7. i 8. juna
Bombardovana Batajnica. Lansirane svetleće lopte koje su obasjale gotovo čitav grad. Neeksplodirani projektili pali na Slankamen, Kotež i Zvezdaru.

   



Sačuvana
Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.

Peki1980

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 3
Одг: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #26 poslato: 23-06-2010, 07:55:38 »

ajd josh po neka slichica mog grada





Sačuvana

milos55

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 2
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #27 poslato: 23-02-2012, 18:22:41 »

Beograd je isto jako lep grad posecivao sam ga vise puta jer ima mnogo toga da se vidi,kad god sam tamo ne mogu da propusti Kalemegdan :)
Sačuvana

rrrh

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 17
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #28 poslato: 24-08-2013, 07:37:10 »

divan je beograd, volim ga najvise.
Sačuvana

loli

  • Svakodnevni prolaznik
  • *
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 389
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #29 poslato: 31-08-2013, 19:44:44 »

Knez Mihajlova, Beograd..predivna ulica ali ne i jedina vredna posete. Ja sam dosta interesantne stvari videla u sporednim ulicama. U Beograd sam videla da ima prodavaca knjiga na ulici.Tako nesto sam u Pariz videla ali ne u Bec.Kupila sam "Srpske narodne pripovijetke" od Vuk S.Karadzic.  prvo izdanje  je stampano 1853 god u Becu, Nolit je 1969 izdao te pripovetke. ja nadjoh tu knjigu u Beogradu. i jos jednu od Vuka S. Karadzica ,1975 stampana "srpske narodne pjesme". 
Sačuvana

maki011lalic

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 5
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #30 poslato: 01-10-2013, 15:09:26 »

"Ko se jutros probudio u Beogradu, dovoljno je učinio za danas" :)
Sačuvana

milos87popovic

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 4174
    • Find rakija
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #31 poslato: 29-11-2013, 11:05:25 »

Pa naravno... Mrzim Beograd!!! Sve sto se radi, desava, sve ide u Beograd!!! Dajte da uredimo Beograd, ostali gradovi nisu bitni... Trebali bi svi da se skupimo, cela Srbija i da odemo da im pomognemo, to je najmanje sto mozemo da uradimo za "nas" Beograd i napucane Beogradjane!!!!!!!!
Uzas, uzas, uzas!!!
Mislim da ne treba da mrziš Beograd, nego vlast. Beograd nije kriv što se cela Srbija sjatila u njega, kriva je vlast koja razvija samo Beograd.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #32 poslato: 30-11-2013, 21:24:57 »

Nova Turistička Agencija sa Veoma Povoljnim Cenama Beograd

http://www.timetravelclubs.com/

Letovanje Grčka Turska Bugarska Tunis Crna Gora

Zimovanje Bugarska Bansko Borovec

Doček Nove Godine Putovanja i Destinacije za Svakoga

Time Travel Club Beograd

http://www.timetravelclubs.com/

pcelica.m

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 4383
    • Global Webmasters
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #33 poslato: 02-12-2013, 18:49:27 »



Dorćol, 25. maj.  :)
Sačuvana
Izdavanje stanova u Beogradu po veoma povoljnim cenama. Posetite Rent a car Beograd.
| Stakla za kuhinje | MultiLac Baby kesice

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #34 poslato: 02-12-2013, 23:22:36 »

Prelepo

loli

  • Svakodnevni prolaznik
  • *
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 389
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #35 poslato: 29-12-2013, 16:01:18 »

 Novogodišnji humanitarni festival unikatnih poklona u Guarneriusu


Novogodišnji humanitarni festival unikatnih poklona u Guarneriusu
Posle velikog broja veoma uspešnih projekata - serija koncerata, turneja i gostovanja ostvarenih širom Srbije, Guarnerius će ovu godinu zatvoriti višednevnim događajem koji na najlepši način povezuje umetnost i humanost.

Udruženje hobista-kreativaca "Humanart" iz Beograda, u saradnji sa Centrom lepih umetnosti Guarnerius, organizuje Novogodišnji humanitarni festival unikatnih poklona koji će od 27. do 31. decembra 2013. godine biti održan u Guarneriusu.

Umetnici i kreativci-hobisti će izlagati svoje unikatne radove, a sredstva koja budu prikupljena od prodaje na humanitarnom štandu, biće donirana "Svratištu za decu ulice", koje se nalazi u Krfskoj ulici u Beogradu.

U toku festivalskih dana, učesnici festivala će organizovati radionice za decu iz Svratišta, na kojima će učestvovati u pravljenju nakita, dekupaža i u slikanju na platnu, a svoje radove će i prodavati.

Novogodišnji festival unikatnih poklona okupiće više od 30 izlagača, talentovanih umetnika i kreativaca, koji u svoja mala umetnička dela ulažu puno ljubavi, truda i veštine. Na izložbenim štandovima će moći da se vide dekupaž, nakit, dizajnerska garderoba, aksesoari, lutke, ukrasni detalji, slike i još mnogo jedinstvenih, originalnih predmeta.

U duhu darivanja koji sobom nose novogodišnji praznici, festival ima i humanitarnu notu, sa idejom da sredstva prikupljena od prodaje na humanitarnom štandu, budu donirana Svratištu u Krfskoj ulici, koje je počelo sa radom 2008. godine, u želji da pruži dnevno utočište deci za koje je ulica postala dom. U ovim hladnim zimskim danima, Svratište poseti i do 70 najugroženijih mališana. Svratište je mesto gde deca mogu da odmore i provedu vreme, dobiju obrok, ali i da se edukuju i dobiju podršku u sticanju osnovnih životnih veština. Svi oni dolaze u nadi da će pronaći bolji život i mesto koje je njihovo, na koje dolaze kada su gladni, bolesni, kada im treba razgovor, podrška i osmeh. Na razne načine možemo da pomognemo da bismo promenili jednu stvar- njihovu budućnost!

Novogodišnji humanitarni festival novogodišnjih poklona će biti otvoren za posetioce od petka, 27. decembra do utorka 31. decembra 2013, od 10 do 20 časova, u prostorijama Centra lepih umetnosti Guarnerius (osim u ponedeljak, 30. decembra kada će festival moći da se poseti do 16h).

Ulaz na festival je slobodan


 
Sačuvana

makimakichan

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 3
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #36 poslato: 10-11-2017, 09:11:13 »

Ko dolazi u Beograd, sigurna sam da će mu od pomoći biti ova informacija. Naime, apartmani Slavija imaju odlične popuste za sve koji dolaze i iznajme stan.
Sačuvana

Apartmani Beograd

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 3
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #37 poslato: 10-01-2018, 23:00:35 »

Maki,
Ako već predlažeš apartmani beograd Slavija mislim da ti je bolji prethodni link.
Sačuvana

trubacinovisad

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 2
    • trubaci novi sad
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #38 poslato: 17-06-2018, 07:44:59 »

ako nekom treba muzika nek se javi
Sačuvana

Majkl

  • Svakodnevni prolaznik
  • *
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 318
    • Net katalog
Odg: Beograd - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #39 poslato: 01-08-2018, 21:09:00 »

Imate besplatne oglase pa se tamo reklamirajte, nemojte kvariti temu
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.218 sekundi sa 20 upita.