Pušači su izloženi većem riziku da obole od svih vrsta bolesti nego nepušači. Naročito su ugroženi žestoki pušači - oni koji dok gase jednu cigaretu već pale novu. Pušači koji u toku 40 godina svakodnevno puše po paklu-dve cigareta imaju čak dvostruko više izgleda da obole od naročito agresivnog tipa karcinoma prostate.
Budući da prostata ne dolazi u direktan kontakt sa dimom koji pušači unose u sebe, postavlja se pitanje indirektnih uticaja koji su razlog za postojanje povećanog rizika. Međutim, kada se uzme u obzir to da je naše telo neobičan mehanizam, sve je moguće. Kada su muškarci u pitanju, najvažniji uticaj mogao bi da ima muški seksualni hormon - testosteron. Što je viši nivo testosterona, brže rastu tumori prostate.
S jedne strane, poznato je da pušači imaju više testosterona u krvi od nepušača. Pored toga, pušenjem se menja koncentracija određenih proteina u krvi koji vezuju slobodan testosteron. Poznato je i da kadmijum u dimu cigareta dospeva preko pluća u krv, pa tako i u ćelije prostate.
Inače, sve je duži spisak karcinoma kod kojih pušenje igra određenu ulogu. Posle raka pluća, bešike, grlića materice, jednjaka i bubrega, moraćemo da stavimo na spisak i rak prostate. Da ne bi ispalo kako za pušače (one koji su manje ili više strastveni) nema dobrih vesti, treba reći da se povećani rizik smanjuje posle nekolikog godina - pošto se prestane sa pušenjem.
Stvar je jasna. Reklama "pušenje ili zdravlje" nije samo reklama - to je pitanje odluke koju treba doneti trezvene glave jer vam je zdrav život sigurno važniji od sitnih zadovoljstava kao što je cigareta posle dobrog ručka, dobrog seksa ili uz jutarnju kafu. Sve to možete da obavljate sa jednakim užitkom, bez brige i bez duvanskog dima u sebi.