Reka Resava
http://www.freebiking.org/Atlas/SI/Trekovi/Lisine-Valkaluci-Pozerak.htmlhttp://www.pdpobeda.rs/mali_izvestaji/kucaj09/tura.htmlhttp://www.flyandtrout.com/resava.htmhttp://www.despotovac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=27Reka Resava je najduža desna pritoka Velike Morave. Dugačka je oko 70 km. Protiče kroz opštine Despotovac i Svilajnac. Nastaje od Zlotske reke i Bobovačkog potoka. Izvorište je na preko 1100 metara nadmorske visine, a ušće na 94 metara.
Desne pritoke Resave: Najvece desne pritoke reke Resave dolaze iskljucivo sa Beljanice. Njihova imena su:
Beljanicka reka duzine oko 4,5 km,
Jelov potok duzine oko 4 km,
Vrelska reka duzine oko 1,5 km sa Cemernicom duzine 5,5 km,
Sladajska-Gorunjska reka duzine 6 km,
Panjevacka reka duzine oko 9 km,
Milivska reka duzine oko 4,5 km,
Plazanska reka duzine oko 11 km i
Grabovska reka duzine oko 11 km.
Leve pritoke Resave dolaze sa Kucaja. Najvaznije su:
Vinatovac duzine oko 5 km,
Stojanov potok duzine oko 3 km,
Klocanica-Suvaja duzine oko 17 km,
Jelov potok duzine oko 6 km i
Resavica duzine oko 30 km.
Najduza pritoka Resave je Resavica sa njenom najduzom pritokom Suvo Nekudovo i Nekudovo duzine oko 12,5 km.
Beljanica je kraška planina na istoku Srbije. Ime je dobila po belim, stenovitim vrhovima koji se upadljivo izdižu iznad padina obraslih gustom bukovom šumom. Priča se da se ispod planine nalazi veliko podzemno jezero. Na severoistočnoj strani, kroz sifonsko vrelo izbija reka Mlava.
Petnaest kilometara južnije, na suprotnoj strani planine, izvire reka, koja je zbog brojnih resa koje se spuštaju, sa drveća prema vodi, dobila ime Resava. U svom izvorišnom delu Resava protiče kroz prašumu Vinatovaču. Ova gusta bukova šuma proglašena je Parkom prirode, kao i kanjon reke Kločanice, leve pritoke Resave, koja u toku leta ponire u uzanom delu kanjona zvanom Suvaja.
Kanjonski deo Resave je dugačak oko 25 kilometara. Nešto nizvodnije, u Resavu se uliva reka, koja je toliko kratka da nije uspela ni ime da dobije, pa je jednostavno zovu Vrelo. Na svom kratkom toku ona je u kraškom terenu izdubila dvadesetak metara dubok krater i napravila jedan od najatraktivnijih vodopada u istočnoj Srbiji. Vodopad je živopisan naročito s proleća kada je dotok vode jači. Voda tada toliko prska da mu je praktično nemoguće prići sa donje strane. Verovatno je zato i nazvan - Veliko prskalo.
Raj za ribolovce, planinare, ljubitelje prirode, ...