Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Golubac - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 5043 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Golubac - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 17-10-2009, 18:06:12 »

Opština Golubac nalazi se u severoističnom delu Srbije i Braničevskog okruga. Graniči se sa opštinama Veliko Gradište na zapadu i Kučevom na jugu.

Severnu granicu predstavlja reka Dunav, duž koje se proteže državna granica prema Rumuniji. Važna karakteristika geografskog položaja ove opštine jeste da se nalazi u kontaktnoj zoni jugoistočnog obodnog dela Panonskog basena i Karpatskog planinskog sistema, odnosno na obali reke Dunav kod ulaska u Đerdapsku klisuru.

Područje opštine zahvata prostor sliva Dunava, od njegovog ulaska u Đerdapsku klisuru pa do ušća Pesače u Dunav, u povrsini od 376 km2. Naseljenost prostora je vrlo retka, na kvadratnom kilometru živi samo 34 stanovnika, što se svrstava među 15 najređe naseljenih područja u Srbiji.

Grad Golubac smešten je na desnoj obali Dunava i udaljen je oko sto trideset kilometara od Beograda. Nalazi se između 44° 20’ i 44° 40’ severne geografske širine i 21° 30’ i 22° 00’ istočne geografske dužine po Griniču.

Pored reke  Dunav  najvažnija  saobraćajnica  je  đerdapska  magistrala,  koja  povezuje  Golubac  s opštinama Veliko Gradište i Požarevac, na zapadu, i Donji Milanovac i Kladovo na istoku.

Hidrografska mreža nije naročito razgranata. Oblast je ispresecana manjim rekama i potocima koje predstavljaju pritoke Dunava ili Tumanske reke, druge po veličini, posle Dunava. Od manjeg značaja su Guvanjski i Dedinski potok istočno od Golupca.

Rimljani su štiteći severne granice carstva u prvom veku naše ere, podigli utvrđenje sa obe strane reke, na mestu današnjeg grada Golubac, pod nazivom Vicus Cupae. Pisani podaci beleže da je u njemu oko 299. godine boravio car Dioklecijan.

U kasnijim burnim vremenima, u sukobima između Vizantije, Srba, Bugara i Mađara, rimsko utvrđenje je bilo u tolikoj meri porušeno da nije vredelo da se obnavlja pa je srednjovekovni Golubački grad podignut na brežuljku 4 km nizvodno od današnjeg naselja.

Za sada nije sigurno da li je podignut od strane Srba, Vizantinaca ili Mađara.

O nastanku imena grada postoji više legendi sa slicnom sadržinom. Najpoznatija je, ona koja govori o prelepoj princezi Golubini, koja je odbila udvaranje turskog paše. Za kaznu paša je naredio da se veže za pustu stenu koja je virila iz vode preko puta grada, da se pokaje. Po tome je i stena na kojoj je Golubina izdahnula i dobila ime “Baba kaj”, što na turskom znači “pokaj se”.

Stena je potopljena sa izgradnjom Đerdapske brane. Druga legenda kaže da je na ovom prostoru bilo puno golubova, zbog toga je i golub simbol grada i nalazi se na grbu opštine.

Ime Golubačkog grada se prvi put pominje u ugarskim poveljama iz 1335. godine, dok se u turskim pisanim izvorima pominje 1390. godine. Pretpostavlja se da je grad u vreme Kosovske bitke bio u srpskim rukama, a posle Kosovske bitke zauzeo ga je Bajazit I,  krajem 17. i početkom 18. veka pripada Austrijancima, a sve do 1867. godine bio je pod vlašću Turaka.   

Strateški izuzetno značajan, ima nepravilnu osnovu i bedeme koje prate konfiguraciju terena. Zbog efikasnije odbrane, grad je unutar bedema pregrađen i podeljen na nekoliko celina, a devet masivnih kula međusobno su povezane bedemom i raspoređene tako da brane grad kako sa kopna, tako i sa vode. 

U donjem delu grada, na obali Dunava, nalazila se palata, a uzvodno od nje Turci su sagradili nisku osmostranu kulu da bi zaštitili grad sa zapadne strane i obezbedili pristanište. Glavni ulaz u tvrđavu bio je na zapadnoj strani.

Izgradnjom đerdapske magistrale probijeni su bedemi grada 1939. godine, dok je stari, srednjovekovni put vodio preko planinskih prevoja.   

Prirodni položaj Golupca na ulasku u Đerdapsku klisuru stvara idealne uslove za sportove na vodi, tako da je Golubac i centar srpskog jedrenja.

Stalni blagi vetrovi i širina Dunava od 5,8 km omogućili su da Golubac ima najbolje uslove za jedrenje na reci u celoj Evropi. Tokom avgusta Golubac je domaćin mnogobrojnim jedriličarima iz zemlje i inostranstva. Svake godine jedriličarski savez Srbije i Turistička organizacija Golubac organizuje prvenstvo Srbije i Kup Golupca u jedrenju za sve kategorije jedrilica.

Od turističkih manifestacija treba pomenuti i “Golubački kotlić” koji se održava poslednje subote u julu i obuhvata takmičenje u kuvanju riblje čorbe i ribljih specijaliteta.

Jelisaveta10

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 10
Odg: Golubac - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #1 poslato: 09-06-2021, 09:28:57 »

Najbolje kod Golupca je definitivno njegova predivna tvrđava, jedna od najlepših tvrđava Srbije    :xq011:
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.102 sekundi sa 24 upita.