Članak koji je nedavno objavio ugledni Fajnenšnel Tajms u potpunosti odudara od uobičajene medijske slike na Zapadu o hrabrom otporu Ukrajine protiv “ruske agresije”.
Neki američki komentatori su čak apsurdno govorili da borba Ukrajine zaustavlja rusku vojsku, ali je realnost – kao članak pokazuje – potpuno drugačija, piše ruski portal Russia insider i navodi da je situacija u Ukrajini sledeća:
– duboko demoralisana i razočarana vojska, loše opremljena, tretirana i obučena, u kojoj raste bes na političko i vojno rukovodstvo Ukrajine, za koje smatraju da ih je izdalo
– rastuća podrška vojske Desnom sektoru – neonacističkoj organizaciji čije je postojanje i uticaj Fajnenšnel tajms ranije pokušao da prikrije ili negira
– rastuće razočaranje celog ukrajinskog društva – ne samo vojske – Majdanskom revolucijom, koja nije uspela da zaustavi korupciju što urušava ekonomiju zemlje.
– veliki pad podrške političkom rukovodstvu Ukrajine. Prema istraživanjima javnog mnjenja podrška Porošenku sada je samo 14,6%, a podrška Jacenjuku je pala do neverovatnih 1,3%.
– rastući zahtevi unutar vojske za nastavak rata, kao jedinog načina da se zaustavi potpuni raspad vojske.
U članku se kaže da je vladajuća koalicija nije u neposrednoj opasnosti od kolapsa, uprkos propasti njene popularnosti. Russsia isider komentariše da je, obzirom na stepen političkog nasilja u Ukrajini, izuzetno teško organizovati održivu alternativu pokretu Majdan. Nije stoga iznenađujuće da je mejnstrim Maidan pokreta postao diskreditovan, a da podrška odlazi ekstremnoj desici, a posebno Desnom sektoru.
U praksi, u uslovima ekonomske i političke krize malo je verovatno da će se režim sa tako malo podrške dugo održati. Činjenica da se ovakav članak – koji situaciju opisuje onakakvu kakva zaista jestese – pojavio u listu Fajnenšnel tajms, koji dosledno podržava pokret Majdana, je najbolja moguća potvrda koliko je situacija u Ukrajini postala loša, zaključuje Russia insider.
Fajnenšnel tajms: Demoralisane ukrajinske trupe gube veru u Kijev
Na putu ka Avdijivci u istočnoj Ukrajini, ukrajinski vojnik Vasil pokazuje sveže kratere pored puta – rezultat granatiranja proruskih snaga. Njegovi ljudi, koji čuvaju kontrolni punkt na liniji fronta prema Donjecku, se sa napadima suočavaju skoro svake noći. Njihova jedina odbrana su mitraljezi, malo betonsko sklonište i oronuli oklopni transporter iz sovjetske ere.
“Zašto predsednik ne dolazi ovamo?” žali se Vasil. “Onda će iz prve ruke videti kako smo slabo opremljeni, iako smo pod artiljerijskom vatrom skoro svaki dan“.
Petro Porošenko, predsednik Ukrajine, izgleda više voli da posećuje poligone daleko od ratne zone, gde se testiraju napredna oružja koja tek treba da stignu do linije fronta, dok Vasil dodaje: “Naš moral je sve gori zbog njihovih postupaka”.
Vasil traži da ostane anoniman. Ali njegovi komentari su ovih dana tipični među ukrajinskim vojnicima na istoku, a i značajani, jer odražavaju bes i nepoverenje prema komandantima i političkim liderima zemlje, koje je naglo naraslo u proteklih 12 meseci.
Prošle godine ukrajinske snage su napredovale i preuzimale teritoriju od pobunjenika, sve do poraza kod Ilovajska. Sada se žale da su slabi i iscrpljeni i zaboravljeni, i da se osećaju kao topovsko meso dok rat i dalje tinja. Promena raspoloženja među vojskom odraz je stanja u post revolucionarnom društvu Ukrajine, u kome – uprkos pohvalama međunarodnih posmatrača – vlasti sporo ispunjavaju obećanja u vezi reforme uprave i smanjenje korupcije. To takođe ukazuje da, ako Rusija nastavi sa podrškom obunjenicima na istoku, to može zaista da destabilizuje Ukrajinu.
Zvanični Kijev najviše zabrinjava to što mnogi vojnici sa fronta izražavaju divljenje prema Desnom sektoru, desničarskoj miliciji čiji je lider prošle nedelje pozvao da se pokaže nepoverenje vladi i da krene u novu revoluciju.
Dalje duž linije fronta u Gorlovci, 50 km severno od Donjecka 32-godišnji vojnik Jevhen ponavlja Vasilove optužbe, i pokazuje na crveno-crne zastave Desnog sektora, koje se vijore, iako su njegovi borci povučeni sa fronta. “Držimo njihove zastave gore”, kaže Jevhen. “Oni su naši prijatelji, veoma hrabri u borb. Rizikovali su svoje živote rame uz rame sa nama. . . Mi ih poštujemo”.
Jevhen međutim, kao i ostali ukrajinski vojnici s kojima smo razgovarali, odbija da kaže da li bi podržao pozive Desnog sektora za promenu vlasti.
Porošenko se u više navrata žalio na odbijanje Vašingtona da obezbedi Kijevu anti-tenkovsko oružjem, koje bi mogla da zaustavi dalji napredak pobunjenika. Ali, ukrajinski vojnici kažu da nisu videli ni čak mnogo hvaljenu Stuhnu, antitenkovsku raketu domaće proizvodnje.
“Mi ćemo se boriti, ali očigledno nećemo moći da sa našim mitraljezima i bombama zaustavimo neprijateljeske tenkove“, kaže Jevhen.
Iako se borbe vode daleko manjim intenzitetom, zemlja se u međuvremenu bori sa dvocifrenim padom ekonomije, padom vrednosti valute i inflacijom – uključujući i četvorostrukim povećanjem cena komunalnih usluga, što je bilo uslov da MMF obezbedi 17 milijardi dolara.
“Ovo zovu reformom, ali penzioner koji živi sa penzijom od nešto više od 50 dolara mesečno ne može da plati takve račune i da ima dovoljno sa se prehrani”, kaže je Jurij Lozicki, vojni penzoner iz Dnjepropetrovska.
Dugotrajni rat, ekonomski očaj i spore reforme dramatično su erodirale poverenje u vlast koja je došla posle Majdanske revolucije februara 2014. Porošenko koji je imao 54 odsto podrške na predsedničkim izborima u maju prošle godine, sada bi imao samo 14,6 odsto, rezultat je junskog istraživanja kijevskog Međunarodnog instituta za sociologiju. Premijer Arsenij Jacenjuk bi dobio samo 1,3 odsto glasova na predsedničkim izborima.
“Medeni mesec je odavno prošao”, kaže Vadim Karasev, politički analitičar u Kijevu. “Ove ankete su upozorenje birača koji očigledno ne osećaju reforme u džepovima”.
Ne postoji neposredna opasnost za vladajuću koaliciju, a nacionalni izbori su četiri godine daleko. Ali ankete pokazuju da bi na regionalnim izborima u oktobru uspeh mogle da odnesu marginalne stranke.
Porošenko je rekao da se zalaže za mirovne pregovore i prošle nedelje podržao sporazum, koji tek treba da se realizuje, a da obe strane povuku teško naoružanje 15km od linije fronta. Ali neki među borcima kažu da je napredak jedini način za rešavanje pada morala.
“Vojska je demoralisani jer stoji, drži poziciju dok vojnici ginu u jedan po jedan”, kaže instruktor iz baze Desnog sektora. “Oni moraju da pobede. Neprijatelj definitivno priprema napad. Ali, naš napad bi bio najbolji način da se to spreči”.
https://www.youtube.com/watch?v=rdHGzJ9gf00Погледајте шта се догађало кад је међу украјинске полицајце и гардисте бачена бомба
ПРЕД украјинским парламентом данас је око 50 полицајаца и гардиста рањено. Засад није потврђена вест да је касније пет рањених подлегло повредама.
Углавном од бомбе која је била бачена међу „чуваре реда“ који су спречавали демонстранте да продру у зграду Врховне Раде која је расправљала о уставним амандманима који треба да обезбеде минималну децентрализацију власти у земљи.
Према сведочењу присутних, према првом кордону гардиста и полицајаца прво је бачена димна, а потом права бомба.
Погледајте видео-кадрове који сведоче како је то изгледало и шта је одмах потом почело да се догађа.
Док је још хаос трајао, у једној кијевској болници је умро гардиста Игор Дербин којег је погодио метак „у пределу срца“.
Лидер неонацистичког Десног сектора и један од лидера Радикалне партије, Игор Мосијчук, за данашњу кланицу су окривили „тајне службе Русије“.
Мосијчук тврди да је видео кадрове који показују како два младића на ролерима долазе до демонстраната и како један баца бомбу.
Министар полиције, Арсен Аваков, управо је објавио да је у току велика акција хапшења учесника и организатора напада испред Врховне Раде.
https://www.youtube.com/watch?v=mywLo3IuDXoInstitut Juropijan lideršip netvork (European leadership network - ELN), sa sedištem u Londonu, upozorava da se NATO i Rusija pripremaju na mogućnost rata.
Evropa je postala poprište najvećih vojnih vežbi od završetka Hladnog rata. Nakon što je Rusija u martu održala veliku vojnu vežbu za koju analitičari tvrde da je organizovana kao simulacija mogućeg rata sa SAD-om i NATO-om, ovih dana američka vojska i vazdušne snage 10 zemalja saveznica u Nemačkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Italiji sprovode najveću vazdušnu vežbu u Evropi u poslednjih nekoliko decenija, prensoi Večernji list.
Reč je o vežbi “Brzi odgovor 15”, u kojoj učestvuje oko 5.000 vojnika i se koja završava sredinom septembra, a već sredinom oktobra u Španiji, Portugalu i Italiji počinje još veća pomorska i kopnena vojna vežba “Trident Juncture”, u kojoj će učestvovati 36.000 vojnika, 140 aviona i helikoptera, 60 brodova i podmornica iz 27 članica NATO-a.
Osim te dve, NATO je i u junu organizovao vojnu vežbu "Saveznički štit”, u kojoj je 15.000 vojnika uvežbavalo pomorsku bitku i iskrcavanje blizu Kalinjingrada, ruske enklave na obali Baltičkog mora.
Analitičari iz instituta ELN upozorili su da takve ratne igre s jedne i druge strane same po sebi povećavaju mogućnost izbijanja ratnih sukoba između Rusije i NATO-a.
“Iako portparoli tvrde da su te operacije usmerene protiv hipotetičkih protivnika, njihova priroda i njihova razmera upućuju na suprotno: Rusija se sprema za sukob s NATO-om, a NATO se priprema za moguću konfrontaciju s Rusijom”, tvrdi se u izveštaju.
Iz sedišta NATO saveza u Briselu na kritike iz tog izvještaja odgovaraju tvrdnjom da je Rusija za ovu godinu najavila 4.000 vojnih vežbi, 10 puta više nego NATO, te da NATO svoje vežbe najavljuje unapred, dok Rusija “namerno izbjegava vojnu transparentnost i predvidivost” organizirajući veliki broj hitnih, naglo najavljenih vojnih vežbi, koje NATO očito smatra provokacijama.
“Trident Juncture”, najveća NATO-ova vežba u poslednje vreme, najavljena je godinu dana unapred i sve države članice OSCE-a biće pozvane da pošalju posmatrače", izjavila je portparolka NATO-a Karmen Romero i ponovila da NATO ne želi konfrontaciju s Rusijom, a da je Rusija ta koja je u svoje nedavne vojne vežbe uključila i trupe opremljene nuklearnim naoružanjem.
"Te vežbe su deo puno agresivnije ruske vojne doktrine", dodala je Romero.
https://www.youtube.com/watch?v=V8Tl2iq7G7Mhttps://www.youtube.com/watch?v=PM9HBJohKqUNa nekoj od ovih tačaka počeće Treći svetski rat
Sigurno se sećate onog čuvenog citata Marka Tvena: „Istorija se možda ne ponavlja, ali se sigurno rimuje“. Tako se i danas mnogi događaji rimuju sa onima iz perioda pred Prvi svetski rat.
Prvom svetskom ratu su prethodili trka naoružanja, kao i trka za dominacijom valute, a čitava situacija je bila zapaljiva zato što su postojali savezi koji su garantovali rat čak i ako su samo dve strane u konfliktu.
Sve je počelo kada je Srbin Gavrilo Princip ubio austrougarskog vojvodu Franca Ferdinanda. Austrougarska je bila saveznik sa Nemačkom, a Srbija sa Rusijom, koja je bila saveznik sa Velikom Britanijom i Francuskom. Ostalo je, kao što kažu, istorija.
Gde bi danas moglo da dođe do „ubistva vojvode“?
Postoje brojna žarišta u kojima bi i najmanja varnica mogla da pokrene Treći svetski rat, a ovo su vodeći kandidati:
Severna Koreja i Južna Koreja
Tajvan
Ukrajina
Sirija
Provokacija #1
Eksplozija u Tjanđinu se smatra ratnim činom SAD-a koji je bio odgovor na kineski rat valutama i devalvaciju juana. Smatra se da su SAD upotrebile svemirsko oružje da napadnu Kinu kako bi se osvetili zbog toga što je devalvacija juana negativno uticala na dolar.
https://www.youtube.com/watch?v=9uxF4ceJ7OoProvokacija #2
Druga eksplozija, slična onoj u Tjanđinu, dogodila se u hemijskom skladištu u provinciji Šandong u istočnoj Kini 22. avgusta 2015. godine. Ovo mesto se nalazi samo na kilometar od stambene četvrti.
Ko dobro poznaje Kineze, zna da ove provokacije neće proći nekažnjeno i da će osveta biti mnogo gora.
Severna Koreja protiv Južne Koreje
Početkom nedelje, Severna Koreja i Južna Koreja su razmenile vatru. Južna Koreja je ponovo počela da emituje svoju propagandu u demilitarizovanoj zoni, a Severna Koreja je počela da preti nuklearnim oružjem.
Severna Koreja je čak pripremila kratkodometne i srednjedometne projektile i usmerila ih ka Seulu. Južnokorejske i američke snage su održale vojne simulacije gađanja neprijateljskih meta iz vazduha kako bi pokazale da se ne plaše Severne Koreje.
Kina sprema pomorske snage za rat
Kina renovira na hiljade trgovačkih brodova kako bi mogli da se koriste za vojne svrhe u slučaju rata, što je još jedan uznemirujući pokazatelj da tenzije između Pekinga i Vašingtona rastu.
Invazija Tajvana od strane Kine
Tajvan je počeo da se utvrđuje, a to nije nimalo slučajno pošto mnogi smatraju da će Treći svetski rat početi tako što će Kina napasti Tajvan.
Sirija i Ukrajina
Rusija je početkom nedelje premestila 50.000 vojnika na ukrajinsku granicu. ISIS još uvek deluje u Siriji, a Putin je nekoliko puta upozorio da će gađati SAD nuklearnim oružjem ukoliko napadnu Siriju.
Zaključak
Kao što vidite, Treći svetski rat može da počne na mnogo načina. Nećemo moći da ga izbegnemo, ali možemo da povećamo naše šanse da preživimo tako što ćemo početi da se pripremamo za krizu.
https://www.youtube.com/watch?v=x6RrqZpkJ3shttps://www.youtube.com/watch?v=QL-UJB_bBX4