Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Sujeverje ili?  (Pročitano 11551 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik_paracin

  • Gost
Sujeverje ili?
« poslato: 02-05-2006, 01:39:22 »

Crna maèka donosi nesreæu
E. Redford opisuje u Enciklopediji sujeverja istorijat ovog verovanja, èiji je koren u Engleskoj, kojom je tada vladao kralj Èarls I. Njegov strah da æe izgubiti svog ljubimca, jednu crnu maèku, bio je toliki da je naredio da je èuva posebna straža. Onoga dana kad se maèka razbolela i uginula, za vladara je sve pošlo naopako pa je veæ sledeæeg dana izgubio vlast i bio uhapšen.

Verovatno je od tog dogaðaja stvorena legenda u kojoj su crnim maèkama pripisane mistiène moæi. Ove životinje su na brodovima držane pre svega da bi miševi bili “pod kontrolom”, ali im je uskoro pripisana i moæ uticaja na sudbinu broda, analognu onoj koju je imala i na sudbinu kralja Èarlsa I - ako bi neko bacio maèku preko ograde broda ili ako bi ona sama pala u more, to bi znaèilo da æe i brod završiti na dnu mora (što je u skladu sa principima simpatetièke magije). Uskoro su i mornari poèeli da tumaèe svoju sudbinu na osnovu ponašanja maèke. Kad maèka, recimo, priðe nekom od njih, to je znaèilo da æe ga pratiti sreæa, a ako mu priðe samo do pola puta pa se onda vrati, bio je to loš znak.

Ova verovanja preuzele su od mornara i njihove porodice, pa je u svakoj kuæi sa bar jednim mornarem držana crna maèka. Smatralo se da ona “èuva kuæu” od nesreæe koja bi na moru mogla da zadesi moreplovca. Ovo verovanje do te mere je bilo izraženo, da su crne maèke smatrane za pravu dragocenost, pa se dogaðalo i da budu predmet kraðe.

Dalji razvoj verovanja uoblièio je ono što je i danas rašireno kod mnogih naroda, pa i našeg. Onoga dana kad se mornar pripremao za put, ukuæani su gledali kakvu æe mu sreæu “proreæi” crna maèka jer se verovalo da ona zna šta ga èeka. Ako bi krenula od njega ka vratima, pokazujuæi mu simbolièno put, bio je to dobar znak i on je polazio bezbrižan, ali ako bi mu “presekla” put to je znaèilo da mu ne savetuje da krene jer ga na putu èeka nesreæa.

Razbijeno ogledalo - sedam godina nesreæe
Ako razbijete ogledalo, nesreæa æe vas pratiti sledeæih sedam godina!

Verovatno je da bi ovo verovanje danas moglo da se koriguje, tako da se "smanji kazna" onome ko razbije ogledalo, jer je sedam godina zaista mnogo vremena. Ipak, ono i dalje postoji u istom obliku u kome je i zaèeto.

Prva ogledala koja je èovek koristio, istini za volju, nisu ni mogla da se razbiju, jer ih je èinila mirna površina vode. Bez nauènog znanja o prirodi, èovek je mislio da je njegov odraz, koji je video na površini jezera ili bare, bio njegovo drugo "ja", ili njegova druga duša. On se plašio da bi, ako bi uznemirio to svoje "drugo ja", na neki naèin time povredio sam sebe. Kad su kasnije napravljena staklena ogledala, njihovo razbijanje znaèilo bi i ozbiljnu povredu svoje duše.

Stari Rimljani su verovali da se èovekov život "obnavlja" svakih sedam godina. Pošto je razbijanjem ogledala taj život bio ugrožen, trebalo je èekati celih sedam godina da bi se on obnovio.

I ovo sujeverje, kao i veæina drugih, zasnovano je na praktiènim razlozima. Staklena ogledala su nekada bila veoma skupa, pa je njihovim vlasnicima dobro došlo verovanje koje bi pomoglo da ona što duže ostanu èitava.
_________________
Bože, Bože...
Di baš ja, od svih sretnih cigana
da se rodim baš kad zadremaš...

Detelina sa èetiri lista
Postoji nekoliko legendi koje prate ovu biljku. Jedna od njih je da je Eva ponela sa sobom detelinu sa èetiri lista kad je napuštala raj. Ipak, mnogo pre nego što se pojavila prièa o Adamu i Evi, Druidi (starokeltski sveštenici) u Engleskoj su verovali da detelina sa èetiri lista ima magijska svojstva. Jedno od tih verovanja bilo je da svako ko pronaðe detelinu sa èetiri lista, dobija sposobnost da vidi zla biæa kao što su veštice i ðavoli, pa da tako može da ih izbegne.

Prema drugom tumaèenju, za detelinu sa èetiri lista verovalo se da donosi sreæu zato što ona predstavlja krst, ali ne kao religijski simbol (jer se on u hrišæanstvu pojavio tek u treæem veku posle Hrista) nego kao Solarni ili Sunèev krst. Naime, ljudi su nekada koristili Sunèev krst za orijentaciju: jedna prava linija krsta pokazivala je na mesto na kome Sunce izlazi ili zalazi (kao istok ili zapad), a druge dve pokazivale su sever i jug. Presek ovih linija èinio je Solarni krst.

U stvarnosti, detelina sa èetiri lista je zapravo kao i obièna detelina, samo sa degenerisanim genom koji odreðuje broj listova. Potražnja za ovim simbolom sreæe danas je tako velika da su neke uzgajivaènice uspele da odgaje sorte deteline u kojima se ovaj degenerisani gen veoma èesto javlja, pa tako danas možete da kupite seme od njih i da tako imate celu baštu punu "sreæe"!

Petak, trinaesti
Smatra se da je petak, kad pada trinaestog dana u mesecu, nesreæan dan za sve ljude osim za one koji su roðeni u petak, trinaestog - za njih je to onda sreæan dan!

Danas se pominje mnogo korena od kojih potièe verovanje da je petak nesreæan dan. Jedno od njih je da je Eva ponudila jabuku Adamu u petak, drugo da je u petak zapoèeo Veliki potop, zatim da je gradnja Vavilonskog tornja prekinuta u petak, pa da je Isus Hristos razapet u petak (a na tajnoj veèeri je bilo 13 ljudi), i tako dalje.

Inaèe, još pre nego što je Biblija bila napisana, petak je smatran za važan dan. Ljudi su se petkom posveæivali posebnim ritualima, u kojima su pozivali svoja božanstva i molili ih za dobru žetvu, zdravlje i sreæu. Oni koji su radili toga dana smatrani su za proklete, i verovalo se da æe im se to nepoštovanje božanstava osvetiti.

Petak se nekada ljudi zvali i "Veštièji Sabat", jer se verovalo da su se svakog petka dvanaest veštica sastajale sa djavolom - a to je trinaest zlih duša na jednom mestu, dovoljno da se naèini zlo. Zato se spoj petka i trinaestog u mesecu smatra najgorom moguæom kombinacijom.

Potkovica
Verovanje da potkovica donosi sreæu potièe od verovanja u simbole polukruga i Meseèevog srpa. U ranijim religijama verovalo se da polukružni oblik poseduje magijske moæi i da ima sposobnost zaštite. U antièkom Juhatanu i Peruu, hramovi su graðeni tako da su imali ulazno stepenište i trem u obliku polukruga, a slièna praksa je bila i u Španiji. Ruševine Stounhedža takoðe pokazuju da su Druidi (starokeltski sveštenici), koji su obožavali Sunce, gradili objekte polukružnog oblika. Tokom Srednjeg veka, crkve i javne zgrade imale su prozore i mnoge detalje na fasadama u obliku polukrugova, jer je postojalo verovanje da ovaj oblik štiti od zlih sila.

Konje su poèeli da potkivaju Grci u 4. veku. U to vreme konji su bili svete životinje, pa su njihove potkovice smatrane za predmete koji donose sreæu. Potkovice su pravljene od gvožða, za koje se, uzgred, verovalo da je èvrstinu dobilo od veštica.

Doskora su potkovice pravljene iskljuèivo sa sedam rupa za eksere, jer se verovalo da taj broj ima magijsku moæ. Zato nije nikakvo èudo što su stari Grci i Rimljani držali potkovice zakucane na zidove ili iznad vrata kako bi im donosile sreæu i štitile ih od svakog zla.

Postoje dva razlièita verovanja kako treba okaèiti potkovicu. Po jednom, ona treba da bude okrenuta otvorom nagore, pa ako joj se neki neoprezni ðavo suviše približi, on æe biti uvuèen njenom magijskom snagom u taj otvor i uništen. Po drugom verovanju, potkovicu treba okrenuti otvorom nadole, kako bi se sreæa iz nje stalno prosipala (naroèito ako je okaèena iznad vrata), pa tako neprekidno spreèavala da ðavo preðe prag i uðe u kuæu.

Kucanje o drvo
U našim krajevima je ovo najzastupljeniji vid sujeverja. Svaki put kad neko prokomentariše nešto dobro ili se dogodi neki povoljan preokret, on kucne o drvo i obièno kaže "da kucnem o drvo, da ne èuje zlo".

Ovo se zaniva na starom verovanju da su bogovi živeli u drveæu koje je raslo po šumama. Kad je neko dolazio da moli nekog od tih bogova za nešto, ritual je zahtevao da on najpre dodirne koru drveta. Ako bi mu se ta želja kasnije ispunila, on je ponovo dolazio do istog drveta da kucne u njega, što je bila poruka bogu da je molba urodila plodom, a u isto vreme i njegov gest zahvaljivanja za ispunjenu molbu.

Istovremeno je postojalo i verovanje da oko drveæa obleæu i duhovi koji su ljubomorni na ljudsku sreæu i koji su èinili sve da osujete svaki dobar razvoj dogaðaja. Kucanje o drvo je imalo i tu svrhu da "zagluši uši" tim duhovima, kako oni ne bi èuli da je želja ispunjena.
Sačuvana

Branka

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 109
Одг: Sujeverje ili?
« Odgovor #1 poslato: 06-04-2009, 17:15:25 »

Mislim da razlicite kulture razlicito tumace te pojmove. Crna macka je u Egiptu npr. sreca, i oni smatraju da ako ti crna macka predje put - da ona odnosi sve lose iz tvog zivota. Mislim da nase verovanje prouzrokuje situacije. Snga misljenja i sve ostalo. Pa ne verujem u lose znakove, osim u svoj instinkt.
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: Sujeverje ili?
« Odgovor #2 poslato: 07-11-2010, 15:18:09 »

Egipćani su mnogo pažnje poklanjali srećnim danima.
Obeležavali su te dane u kalendaru posebnim simbolom koji se zvao nefer.
Nefer je inače simbolizovao dobrotu, lepotu, bogatstvo, mladost i sreću.  
Nešto poput amajlije
Nefer se može videti nanizan na ogrlicama koje su kraljice nosile.


« Poslednja izmena: 07-11-2010, 16:45:19 od strane opsena »
Sačuvana

Zigeuner

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 162
Odg: Sujeverje ili?
« Odgovor #3 poslato: 12-01-2011, 11:10:35 »

Ne verujem u pojam srece ili nesrece. To su isuvise imaginarni i neopipljivi pojmovi koji se ne daju objasniti ni dokazati. Jednostavno, radi se o spletu povezanih okolnosti koje su kod svakog coveka u svakom trenutku i na svakom mestu razlicite.
Npr. covek ide ulicom i padne mu sa krova crep na glavu. Okolnosti ima mnogo, taj je covek sam izabrao tu ulicu gde je crep na krovu jedne zgrade bio dotrajao a isto tako taj covek je sam izabrao i trenutak kretanja tom istom ulicom. Dakle covek je sam uticao na razvoj dogadjaja koji se ticao njega samog a ne neko drugi. Dakle na to nije uticala nikakva crna macka niti datum ili dan u kalendaru.
Sačuvana
Ko zna - ah, niko nista ne zna, krhko je znanje ...

jakov84

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1
Odg: Sujeverje ili?
« Odgovor #4 poslato: 11-09-2011, 21:29:10 »

Evo da vam predstavim jedan zanimljiv blog na zadatu temu.
Tu mozete naci sujevjerje iz regiona pa i siri.
Posto svakodnevno prosirujemo blog svi zainteresovani koji zele da pomognu izradu bloga mogu se javiti putem komentara i ostaviti svoj e-mail.


http://sujevjerje.blogspot.com/
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.072 sekundi sa 24 upita.