Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: recepture nasih predaka....  (Pročitano 55148 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

bebironac

  • Gost
recepture nasih predaka....
« poslato: 25-05-2009, 18:03:23 »

da krenemo od onih najlaksih,a istovremeno i najpotrebnijih

KANTARIONOVO ULJE:

travari preporucuju da se cvet kantariona bere u maju ,bere se 60 cvetova
cvetovi se stave u flasu i naliju se litrom maslinovog ulja,stim sto sam old pojedinih cula da cak
koriste i suncokretovo,ali mislim licno da to onda nije to.....ulje ostaviti 30 dana na suncu da dobro pocrveni.....

odlicno je za rane,opekotine,upalu jajnika kod zena,strija....

KAO SREDSTVO ZA JAJNIKE:

Drage moje sto se jajnika tice ovo vam je najbolji lek,a ujedno i za takozvane raniice na grlicu materice,
uvece pred spavanje natopite tampon uljem i prespavate sa tim tamponom,uz ovo treba imati
i vaginalni irigator(najbolji je u vidu harmonike,koji u apoteci kosta od 300-400din) kojim ce te se
ispirati posle odstranjivanja tampona,najbolje je da se ispirate sodom bikarbonom ili mesavinom caja kamilice i kantariona....

SODA BIKARBONA:

jedna ravna kasicica se prokuva u 200ml vode....


Eto nadjoh jos jedan podatak jako koristan,kantarionovo ulje je fototoksicno,tako da
ga ne koristite ako mislite da se izlazete suncu.....ali posle suncanja je blagotvoran.....

Evo ako planirate sami da pravite ovo ulje

« Poslednja izmena: 25-05-2009, 18:08:57 od strane bebironac »
Sačuvana

bebironac

  • Gost
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #1 poslato: 25-05-2009, 19:35:34 »

       ZOVA:

svi znamo sta je zova i verovatno smo bar jednom u zivotu popili osvezavajuci sok
od zove u vrelim letnjim danima....

Ali ono sto nismo znali to je da je caj od zove izuzetno lekovit
upotrebljava se kod sinuzitisa,groznice,stimulise rad znojnih zlezda,i to u kombinaciji sa lipom cime se i snizava telesna temperatura....

plod zove je pun vitamina C tako da odlicno sluzi za suzbijanje prehlada,virusa,i predstavljaju vrlo efikasnu preventivu.....

Zova cveta od maja do jula,a bobice se beru kad potpuno sazre predkraj leta.....nakon brannja cvetovi se nizu na konopac i cuvaju na suvom mestu,da bi se sto pre osusilii ocuvali zuto belu boju....ako cvet potamni i dobije braon boju,treba ga baciti.....

plodovi se ne jedu svezi,ali se kuvaju u vidu kompota ili dzema,sok od svezih bobica koristi se u lecenju neuralje nerava lica, za jacanje,za blago regulisanje stolice,ciscenje krvi,umirenje trbusnih grceva,za poboljsanje apetita i cirkulacije.

a ko voli sok od zove evo i recepta,ja upravo pijem ovaj sok:

40 cvetova zove
3 narandze,
1 konzervans od 8g
3 lumuntusa
2,5kg secera
2,5l vode

rastvoriti limuntus i konzervans u vodu,dodati secer,cvetove i narandze pa sve to izmesati i ostaviti da odstoji 4 dana uz povremeno mesanje,ovo je recept za dobijanje 3l sirupa od zove,e pa prijatno 

                                   
Sačuvana

Svilena

  • Gost
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #2 poslato: 29-05-2009, 18:30:46 »

Pohvala za sve tri teme, kako ovu, tako i o medu i proposlisu.  :xq011:
                                        Tri stvari koje uvek imam u kuci su med, propolis i kantarion.

Posto ja tu vise nemam sta da dodam pametno, a da ne zapostavim nikog, samo cu da prekopiram svoj post u svakoj temi :) i pohvalim vas.
 :xq004: samo nastavite tako!

 
Sačuvana

sonja

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1263
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #3 poslato: 03-06-2009, 18:54:41 »

Sok od zov emi je ispao fantastican ...fala bebi..,.samo sto sam ja  malo tvrdoglava,pa u slatko (secer) i slatko voce(pomorandze)...sam imala sumnju ,pa stavila limunove...za svaki slucaj...perfektno  je ispalo,fala curo!!!!
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #4 poslato: 04-06-2009, 09:54:58 »

                                      SOK OD KOPRIVE

  120 vrhova koprive preliti sa 3l vrele vode. Ostaviti da odstoji 24h. Procediti,dodati 3kg secera,5 limontusa,5 vanilin sec.,

  300-400gr smtznutog limuna narendati,ostaviti da odstoji jos 24h.Procediti i sipati u flase.............


  Samo da dodam,ja licno kod pravljenja ovog soka,izbegavam limontus,tjs.,dupliram navedenu kolicinu limuna,
  ukus je isti,mozda i bolji,a i zdravije je...
« Poslednja izmena: 04-06-2009, 12:27:36 od strane opsena »
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #5 poslato: 19-01-2010, 20:10:17 »

Da ne otvaram novu temu, prilozicu ovde neke korisne savete za jacanje imuniteta

PROVERENI RECEPTI ZA JAČANJE IMUNITETA:

SOK OD CVEKLE: izrendati 3 kg cvekle i 3 kg šargarepe, pa tome dodati 1 kg meda.
Sve pomešati i ostaviti da odstoji jedan dan.Smesu procediti, sok sipati u staklene flase.
Čuvati u frižideru.

LIMUNADA ili SOK OD LIMUNA: prokuvati i ohladiti 1.5 litar vode i dodati 350 gr meda. Kada se sirup potpuno ohladi, dodati naseckanu koru i sok od 8 limuna. Dobro promešati i ostaviti u frižideru 2 sata. Pre upotrebe proceđenoj smesi dodati mineralnu vodu.
Uzimati po potrebi.
« Poslednja izmena: 19-01-2010, 20:17:53 od strane opsena »
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #6 poslato: 19-01-2010, 20:16:17 »

Za jacanje imuniteta

1 kg cvekle, 1 kg sargarepe, 1kg jabuka, 1kg limuna, 1 celer
-sve samleti ili izmiksati.
Pomesati sa 1kg meda, spakovati u tegle i drzati u frizideru.


« Poslednja izmena: 20-01-2010, 00:18:37 od strane opsena »
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #7 poslato: 20-01-2010, 00:18:56 »


ALOJA VERA: izmešati 100 gr soka aloje, 500 gr samlevenih oraha, 300 gr meda i sok od 3-4 limuna.
Tri puta dnevno uzimati po 2 kašičice pola sata pre jela.
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #8 poslato: 01-03-2010, 12:05:53 »

                                       


MASLAČAK - Taraxacum officinale (radič, italijanska salata, mlječnjak, ûutenica, mlečac, maslačica, vetrokaz.


Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa mlečnim sokom, visoka 2 do 100 cm., mnogo varira po obliku. Izgled biljke se menja prema staništu i ekološkim uslovima. Dugim vretenastim korenom prodire do 30 cm duboko u zemlju. Prizemni listovi, testerasto usečeni ili perasto deljeni, obrazuju rozetu. Zlatno žuti jezičasti cvetovi složeni su u glavice. Cveta od aprila do do oktobra. Stanište: na vlažnim do umereno suvim livadama, pašnjacima, baštama, pored puteva ... veoma rasprostranjen, maslačak obiluje vitaminom C, karotinom, kalijumom, a visok sadržaj gvožđa (ima ga više nego u spanaću) i inulina čine ovu biljku nezamenljivom u ljudskoj ishrani. Kao vrlo delotvoran lek (čitava je biljka aktivna) maslačak deluje na sve naše organe mnogostuko i savršeno harmonično. Ponajpre deluje na probavu - s jedne strane pospešujući mehanički rad želuca (jača stomak) s druge strane stmulišući lučenje jetre, gušterače i creva. Preporučuje se svima za jačanje organizma i za čišćenje krvi. A naročito onima koji pate od žutice, bolova i slabog rada jetre (sasvim propratnim pojavama kao što su gruba koža, ekcemi, lišajevi i druge kožne bolesti) kao i protiv lenjosti creva, začepljenosti, grčeva u stomaku, i naročito, dijabetičarima. Ali, to nije sve: maslačak je dobar tonik, purgativ, antiskorbutik, pročišćava krv, pospešuje mokrenje. U spoljašnjoj upotrbi leči čireve, upale, i kožne bolesti, ali i artritis.


KOREN MASLAČKA se vadi u rano proleće pre nego što procveta i u jesen kada se u njemu povećava sadržaj inulina pa ga tada pripremite za zimske zalihe. Koren se upotrebljava sirov ili osušen. Suši se ceo na suncu ili u tankom sloju (uzdužno isečen) na promaji u hladu. Koren maslačka povećava apetit i dobro deluje na varenje te je sirov, narendan odličan dodatak u salatama ili kao začin na sendvičima kao blag laksans i diuretik daje se u obliku čaja ili ekstrakta.

LIST MASLAČKA - za jelo treba brati samo mlado lišće dok je mlado. Starijilistovi imaju veći sadržaj mlečnog soka koji daje gorak ukus. Gorčina listova se može smanjiti potapanjem u vodu (preko noći) ili menjanjem vode pri kuvanju. Ukoliko berete starije listove odbacite donje polovine jer one sadrže mnogo više ovu gorku materiju nego gornji delovi lista. najbolje je brati ih u proleće, dok su listovi sasvim mladi i jesti ih što češće da bi se organizam pročistio i okrepio posle zime. Najčešće se pripremaju kao
salata ili kao varivo. Radi ublažavanja gorkog ukusa, često se mešaju sadrugim lisnatim povćem u pripremanju variva, a salate možete pripremiti na
mnogo načina: kombinujte maslačak sa rendanim celerom, šargarepom, jabukom, seckanim lukom, rotvicama, mirisnim travama, ili sa barenim povrćem krompirom, boranijom, uz dodatak belog luka i bibera .. Salatu možete posuti semenkama suncokreta, bundeve, susama, pšeničnim klicama, suvim grožđem kao i različitim prelivima od jogurta, pavlake, majoneza, limunovog soka, ulja i senfa. Na vama je da kombinujete i isprobate hiljadu različitih ukusa.


CVET MASLAČKA je vrlo ukusan. Uberite njegov pupoljak i probajte. Tvrdipupoljci mogu se sveži dodavati u salate ili kiseliti za zimu (kao kapari). Možete ih dodavati i u različite kajgane. Neobično, ukusno i zdravo.

CELA BILJKA se koristi za cedjenje soka i pripremanje čaja. Najdelotvorniji je svež sok, a ukoliko nema svežih biljaka koristi se čaj od osušenog korena, listova i cvetova .. Sok ili čaj od maslačka podstiču rad jetre i bubrega, tj. izbacivanje nepoželjnih materija iz organizma, blagotvorno deluju na vezivnea tkiva (protiv reume). Zbog posebnog delovanja na grudi i mlečne žlezde koriste se kod smanjenja ili prestanka lučenja mleka i kod uvećanja grudnih limfnih žlezda, tumora i cista.


SVEŽ SOK OD MASLAČKA se preporučuje se i deci, 2 - 3 kafene kašičice dnevno ,a odraslima 3 - 4 kašičice dnevno, najbolje ujutro i uveče.


PRIPREMA ČAJA:

2 kašičice suvog maslačka (koren, list i cvet) preliti sa četvrt litra hladne vode, zagrejati i pustiti da vri ne više od minute. Ostaviti čaj da odstoji 10 minuta, pa procediti. Mesec dana piti po jednu šoljicu ujutro i uveče.


UPOZPRENJE - treba upozoriti da maslačak nije sasvim neotrovan. Koren i stabljika, kao i svi stariji delovi biljke sadrže gorku materiju Taraksacin koja, u većim količinama deluje diuretički a može izazvati i prolive i smetnje u srčanom ritmu. Mladi su listovi, pre razvitka cvetne stabljike sasvim bezopasni, te ih slobodno obilato koristite, a koren i

stabljiku koristite u umerenim količinama odnosno kako je naznačeno u recepturama. Koren kao začin odnosno dodatak koristiće vašem zdravlju ukoliko ga koristite u umerenim količinama.


KATAPLAZME od iseckanih listova i cvetova delotvorne su protiv čireva i kožnih bolesti, a kupke ruku i nogu ublažiće tegobe izazvane artritisom (stavite šaku cele sveže biljke na litru vode).
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #9 poslato: 01-03-2010, 12:12:00 »

                                                 




                                                           Čuvarkuća - sempervivum tectorum


Čuvarkuća je trajna biljka s debelom lisnom rozetom. Iz sredine se razvija cvetna, liskama pokrivena stabljika visine od 10 do 30 cm. U lažnom šticu poredani su cvetići zvezdastog oblika, svetlocrvene boje, a kod nekih podvrsta, crveno-ljubicaste ili žute boje. Listovi su pri vrhu crveni, sočni, debeli i mesnati. Raste na stenama, na krovovima kuća.
Sva narodna imena ove biljke vezana su za život i zdravlje: uzludobar, ozluživ, podsiluživ, vazdaživ. Isto značenje imaju i latinski nazivi sempervivum i grcki aeixwn.
Kao lek koristi se svež list i iz njega iscedjen sok. Čuvarkuća sadrži: jabučnu i mravlju kiselinu, soli, vosak, sluz, šećer i mineralne sastojke.

Lekovito delovanje: sveže iscedjeni sok iz listova čuvarkuće koristi se u lečenju nervne rastrojenosti, padavice, nesanice...Sveže zdrobljeni listovi ili čisti sok koriste se kao sredstvo koje hladi i steže, zatim, protiv čireva, rana, opekotina; za bolna mesta nastala gihtom te za lečenje »kurjih očiju« i uklanjanje sunčevih pega. Sveži sok koristi se u lečenju nagluvosti, posebno one koja je izazvana skrućenim žutim sekretom (jer ga sok čuvarkuće rastvara). U novije vreme upotrebljava se sok od sveže biljke protiv zapaljenja zuba i upala grla.
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #10 poslato: 01-03-2010, 12:15:28 »

                                                   
Opis biljke: Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grancice su zelenkastosmede. Listovi su naspramni, jajasti, sa dugacko izvucenim vrhovima. Cvetovi su žuti. Javljaju se rano, pre listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i cetvoroclani. Cveta u februaru i martu.

Stanište: Raste svuda, a najviše po suvim, suncanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem.

Lekoviti deo biljke: Uzgaja se i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova i jestivih plodova, korisno je gajiti ga u blizini pcelinjaka. Najbolje uspeva na krecnjackim toplim i suvim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem.

Lekovito delovanje: Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog cega se sok, pekmez, caj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao vrlo prijatan lek za lecenje dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Slicnog je dejstva i kora.
Slatko, kompot, džem i pogotovo sok od zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a istovremeno su i lek koji svako rado uzima. Šteta je što se kod nas drenjine malo koriste.

Drugi nazivi: bila svibovina, drenak, drenic, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drnjulic, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak. Plod drena narod naziva: drenka, drenjina, drenjka, drenjula.
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: recepture nasih predaka....
« Odgovor #11 poslato: 29-03-2010, 14:50:09 »

Kopriva
Kopriva je dvodomna biljka s velikim korenom. Veoma je rasprostranjena i postoje mnoge vrste kopriva.
U narodnoj medicini kopriva ima široku primenu, što ukazuje na ogromno poverenje naroda u njena lekovita svojstva.
U doba starih Grka, sveža kopriva koristila se za masažu protiv reumatskih bolova.

Narodna verovanja potvrdila je i zvanična medicina.
U listu koprive dokazano je prisustvo hlorofila (5%), tanina, karotenoida, fitosterola, vitamina C i K, raznih organskih kiselina (mravlje, limunske), sluzi, voska i mineralih soli (kalcijuma, kalijuma, magnezijuma, gvožđa, cinka...).

Kopriva se upotrebljava kao lek za mnoge bolesti: groznicu, kašalj, žuticu, grudobolju, nesanicu, čir na želucu,
gonoreju, za čišćenje krvi.Budući da sadrži i veće količine gvožđa, preporučuje se malokrvnim osobama, jer utiče na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca.
Najčešće se koristi za poboljšanje mokrenja, ublažavanje reumatskih tegoba i podsticanje lučenja mleka dojilja.
Široku primenu ima i u kozmetici: ekstrakt korena koprive predstavlja gotovo nezaobilazan sastojak proizvoda protiv opadanja kose.

Ukoliko se kopriva koristi za lečenje, u proleće i jesen skuplja se njeno korenje.
U proleće se skupljaju listovi, a cela biljka, tj. stabljika, može se sakupljati cele godine.
Seme se skuplja u avgustu.

Da biste sačuvali zdravlje ili lakše pobedili bolest, svakodnevnu ishranu obogatite koprivom.
Kopriva se, ipak, vrlo retko može naći na jelovnicima, iako je reč o ukusnoj namirnici koja se može pripremiti na više načina: kuvana, kao spanać, ili iseckana s jajima, kao omlet. Ukoliko je ne možete naći u svežem obliku, uz pomoć apotekara možete izabrati neki od preparata na bazi koprive.
Sačuvana

jelenkos

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 2901
Odg: recepture nasih predaka....
« Odgovor #12 poslato: 10-12-2010, 18:40:50 »

ARTIČOKA - reguliše masti u krvi i lučenje žuči



Za šta se upotrebljava artičoka?

Artičoka se koristi kod poremećaja varenja, nadutosti, zastoja žuči, povećanog nivoa masti u krvi, kao blag diuretik, a utiče i na smanjenje količine uree u krvi. Koristi se i kod oboljenja jetre, stimuliše stvaranje i lučenje žuči, pa se koristi preventivno protiv žučnih kamenaca. Pošto dovodi do pojačanog stvaranja žuči, reguliše varenje i smanjuje osećaj nadutosti, mučnine u stomaku. Primenjuje se kod ateroskleroze, jer dovodi do smanjenja nivoa holesterola i triglicerida u krvi.


Kako deluje artičoka?

Artičoka deluje na poremećaje varenja, smanjuje mučninu, nadutost i stomačne bolove. Poboljšanje nastaje posle primene u trajanju od 2 do 8 nedelja. Artičoka utiče na smanjenje ukupnog holesterola i LDL holesterola (“loš holesterol”), kao i na odnos LDL:HDL (“loš” holesterol : ”dobar” holesterol) tokom primene od 6 do 12 nedelja.


Šta kažu naučna istraživanja?

Artičoka pokreće oslobađanje žuči iz žučne kesice i na taj način reguliše varenje, smanjuje pojave nadutosti, bola. Neke komponente artičoke bi mogle uticati na smanjenje sinteze holesterola. Prema nekim istraživanjima artičoka bi mogla imati i zaštitno dejstvo na ćelije jetre.
Kako se uzima artičoka?

Kod poremećaja u varenju 320-640mg ekstrakta lista artičoke 3 puta dnevno. Kod povećanog nivoa masti u krvi koriste se oko 1800mg dnevno podeljeno u nekoliko doza.
U kojim slučajevima se ne sme koristiti artičoka?

Ne preporučuje se dojiljama, osobama sa oštećenjima jetre i bubrega. Artičoka stimuliše protok žuči, pa može dovesti do pokretanja postojećeg kamena u žuči.
Koja neželjena dejstva mogu da se jave pri primeni artičoke?

Artičoka može izazvati alergiju, a povećan rizik je kod osoba koje su alergične na biljke iz familije glavočika (kamilica, neven, ehinacea).



Iz iskustva starijeg clana moje porodice,jako je dobra za nadutost i povecani holesterol,inace articoke ima u apoteci u vidi kapi i cena joj je jako pristupacna.
Sačuvana
Herman Hesse
"...imamo u duši i sve ono što je ikada živelo u ljudskim dušama. Svi bogovi i đavoli koji su ikada postojali....svi se oni nalaze u nama, tu su kao mogućnosti, kao želje, kao izlazi."

donwlayco

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 5690
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.134 sekundi sa 25 upita.