Štedljive i toksične sijalice
Fluorescentne sijalice (CFL) nisu ekološke, jer sadrže živu koja s deponije može dospeti u prehrambeni lanac ishrane. – Kalifornija više ne dozvoljava bacanje CFL sijalica u smeće
Dok se kod nas uveliko promovišu štedljive sijalice radi smanjenja potrošnje električne energije, one sve više brinu svetske naučnike i ekologe, jer sadrže malu količinu žive, visokotoksične materije. Problem je u tome kako se otarasiti ovih kompaktnih fluoroscentnih sijalica (CFL) kad pregore, pošto one uglavnom završavaju na deponiji, a problem je što njihova reciklaža nije jeftina. Jedan deo žive se ispušta s deponija u obliku isparenja metila žive koji lako može dospeti u prehrambeni lanac ishrane.
Kako kaže ekolog i profesor Novosadskog univerziteta Anđelka Mihajlov, energetske sijalice nisu unapred ekološki prijateljske. Australija je prva koja je uvela pravila da se obavezno i jedino mogu koristiti štedljive sijalice. Kod nas je za domaćinstva koja redovno plaćaju račune za struju Elektrodistribucija Srbije planirala da pokloni po dve štedljive sijalice. Poklonjenih 120.000 sijalica smanjiće potrošnju električne energije u našoj zemlji za 1,7 miliona kilovat-sati za mesec dana.
Po rečima Anđelke Mihajlov, kompaktne fluorescentne sijalice (CFL) koje sadrže malu količinu toksične žive ne bi dobile preporučujuću ocenu „u analizi životnog ciklusa proizvoda” baš zbog žive koja od tih sijalica kada im prođe vek pravi vrstu opasnog otpada. U našoj zemlji postoji veliki problem upravljanja opasnim otpadom, a troškovi recikliranja pregorelih sijalica su veoma skupi i mogli bi se kretati od 15 do 30 centi po sijalici.
Kako ističe, ove sijalice više puta duže traju od standardnih sijalica, čime se znatno uštedi novac za električnu energiju. Ali, tu nisu uključeni svi aspekti održivog razvoja (životna sredina). Ako se uzmu u obzir troškovi bezbednog postupanja sa ovim sijalicama kad više nisu za upotrebu, onda bi račun drukčije izgledao, a posebno drukčije izgleda s aspekta uticaja na zdravlje, pošto se sve intenzivnije radi na smanjivanju i zabrani upotrebe svih proizvoda sa živom.
Primera radi, led svetiljke (diode koje emituju svetlost) još su isplativije kad je u pitanju ušteda energije od prethodnih CFL, a čak omogućuju 90 odsto uštede u odnosu na standardne sijalice, kaže Anđelka Mihajlov. Ove sijalice ne sadrže živu, ne zagrevaju se kod upotrebe, ne proizvode UV zračenje i dugo traju.
Evropska unija zabranjuje ili uvodi jako ozbiljnu restrikciju korišćenja žive (neke zemlje EU su zabranile prodaju živinih termometara), pa i u sijalicama. Isto tako su strogi propisi upravljanja opasnim otpadom. U EU je visok stepen primene donetih propisa u vezi sa ovom toksičnom materijom – živom.
Kalifornija, na primer, više ne dozvoljava bacanje CFL sijalica u smeće, dok Masačusets zahteva od proizvođača da sprovode programe za recikliranje i da ostvare postavljene ciljeve.
Međutim, s napretkom tehnologije živa bi mogla postati manje osetljiv problem, bar što se sijalica tiče. Američki naučnici rade na udvostručavanju energetske efikasnosti običnih sijalica s volframovom niti i eventualnom razvoju verzija sličnih CFL sijalicama. Takve sijalice stajale bi manje nego fluorescentne, ali bi trajale kraće.
„Mi u našoj zemlji nemamo (još) usaglašeno zakonodavstvo sa EU, a deo postojećeg zakonodavstva, a odnosi se na opasan otpad, ne primenjujemo na zadovoljavajući način. Za efikasan održivi razvoj neophodno je uključenje životne sredine u sve sektore politike”, kaže Anđelka Mihajlov.
------------------
Ja sam čuo da su bele sijalice opasne po zdravlje.. jer imaju mali elektromotor u sebi.. i da je štetan na 2.5 metra od osobe.. i da mnoga deca ostaju sterilna.. ne mogu da imaju decu baš zbog te sijalice...
Institut u Engleskoj je dokazao da ne samo da su štetne za decu već da i imunitet svake osobe opada koja je izložena ovom svetlu...