Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Zašto postoji patnja?  (Pročitano 9195 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

anny

  • Gost
Zašto postoji patnja?
« poslato: 26-04-2008, 00:08:10 »


Patnja je iskustvo koje Bog do`ivljava u nama i pomoću nas. Ona je posledica naše ograničene svesti. Kada deluje neograničena svest, mi vidimo njen rezultat u obliku radosti i blaženstva. U beskonačnom, kada nešto postignemo, zadovoljni smo. Ali, sada smo u konačnom. Kada postignemo nešto u konačnom, nismo zadovoljni. Kada neko ima pedeset dinara, on želi da zaradi stotinu. On pati, jer oseća da je ograničen. A onda, kada zaradi sto dinara, vidi da neko drugi ima dvesta. On ponovo pati i postaje uznemiren, razmišljajući kako da zaradi dvesta dinara.
U konačnom će uvek postojati patnja, zato što pokušavamo da se takmičimo, da ščepamo, da posedujemo. Ali, u Beskonačnom ne postoji patnja, jer kada jednom uðemo u Univerzalnu Svest, naša volja i Univerzalna Volja postaju iste. U ovom trenutku mi pokušavamo da zadovoljimo svet svojom ograničenom svešću, a svet takoðe želi da zadovolji nas svojom ograničenom svešću. Mi ograničavamo druge, a i sami smo ograničeni. Naše glavno iskustvo u ovom svetu je iskustvo ograničenosti, pa zato patimo.
Sa najviše tačke gledišta, Bog otelovljuje i ograničenu i neograničenu svest. On je najsićušniji insekt, i u isto vreme je neizmerni svemir. On je manji od najmanjeg i veći od najvećeg. Dalji je od najdaljeg i bliži od najbližeg. Kome je On bliži od najbližeg? Tragaocu. Kome je dalji od najdaljeg? Onom koji ne traga.
Za one koji se valjaju u zadovoljstvima neznanja, Bog je dalji od najdaljeg. Prirodno, takvi ljudi pate. Ali, kada se tragalac moli Bogu i meditira na Boga, on oseća da je Božje najomiljenije dete. Kada se moli Bogu, oseća da je Bog Sveznajući prisutan i da ga sluša. A kada meditira na Boga, on oseća da mu Bog govori, a da on sluša Boga. Ako on sluša Boga, a Bog sluša njega, tu ne može biti patnje.
Ako je Bog onaj koji voli, zašto bi nam dopuštao da patimo?
Kao posledica naših pogrešnih dela, negativne, netežeće, nebožanske sile su došle na svet. Kada ove sile uðu u nas, mi patimo. S druge strane, šta god da zovemo patnjom i šta god da zovemo grešnim, zlim, nebožanskim i netežećim, to je takoðe deo Boga. Mi doživljavamo Boga u svemu i kroz sve. Kada vidimo patnju, smesta osećamo da je Bog okrutan. To je naš ljudski način prosuðivanja Boga. Ali, ako u|emo duboko unutra, vidimo da ono što zovemo patnja nije ništa drugo do iskustvo. A ko proživljava to iskustvo? Bog lično. Bog je Onaj koji dela, Bog je delo i Bog je plod dela.
Ako patiš, zahvali Bogu,
Jer ništa ne boravi
Daleko od Njegovog Oka Vizije
I
Njegovog Srca Samilosti.
Ljudsko u nama vidi patnju kao nešto užasno i nebožansko, ali je božansko u nama vidi kao Božje iskustvo u toku svemirske evolucije. Što više idemo, to jasnije postaje našem ljudskom umu da su svi dogaðaji koji se odigravaju na Zemlji iskustva Boga u i kroz svako ljudsko biće. U Božjoj Kosmičkoj Igri, mi vidimo mnogobrojne aktivnosti, nebrojene sile koje deluju istovremeno. Ali, svanuće dan kada će iskreni tragaoci ostvariti najvišu Istinu i brojno nadmašiti ljude koji ne teže, a tada će nebožanske sile morati da se uklone.
Kada tragalac svesno uðe u more mira i svetlosti snagom svoje težnje, on postaje sastavni deo Božje Volje. Tada ne čini greške koje čine ljudska bića koja ne teže. Na nesreću, u ovom trenutku, od milion ljudi možda samo jedan ili dva teže; a od tih koji teže, veoma malo je sasvim iskreno u svom duhovnom životu.
Mi smo došli da pevamo
Pesme radosti
U ovom svetu patnje.
Svet napreduje ka Svetlosti, mada je ovaj napredak veoma spor. Ljudska patnja će se okonćati, zato što je Bog sav Blaženstvo. Mi dolazimo iz Blaženstva. Na zemlji rastemo u Blaženstvo. Na kraju putovanja naše duše, vratićemo se Blaženstvu. Iskustvo Blaženstva razvijamo dok meditiramo i molimo se.
Većina nas se ne moli ni meditira iskreno ili duševno; stoga je postojanje Blaženstva daleki vapaj za nas. Ako, me|utim, duševno meditiramo i bezuslovno predajemo naše svakodnevno postojanje Svemogućem, našem Božanskom Ocu, onda će Blaženstvo biti naša svakodnevna stvarnost. U svakoj sekundi ćemo osećati prisustvo Blaženstva. Naše spoljašnje iskustvo može da bude drugačije; može da izgleda bolno ili razorno. Ali, u našem unutrašnjem iskustvu, postaćemo nerazdvojno jedno sa kosmičkom Voljom. U toj Volji ne postoji patnja. Patnja je u ljudskom umu i u zemaljskoj svesti.
Kada prevazi|emo zemaljsku svest, kada ponudimo sâmo naše postojanje Svevišnjem i postanemo nerazdvojno jedno sa Njegovom kosmičkom Voljom na Zemlji, vidimo da patnja ne postoji. Vidimo samo iskustvo, božansko kosmičko iskustvo koje sam Bog ima u nama i pomoću nas.
čak i u bašti patnje našeg srca
Božanska cvet-miomiris radost
Konačno će procvetati.
Da li bol i patnja pomažu našem duhovnom životu na neki način?
Postoji uvre`eno mišljenje da ćemo, ako trpimo patnju, muku i fizički bol, pročistiti naš sistem. Ova ideja nije uvek zasnovana na realnosti. Postoje mnogi ljudi koji pate zbog svoje prošle karme ili zato što ih napadaju nebožanske sile, ali ne možemo reći da se približavaju svom cilju. Ne! Oni moraju da iskrenije teže da bi dostigli svoje odredište.
Nećemo pozdravljati bol; pokušaćemo da pobedimo bol, ako se pojavi. Ako možemo da prihvatimo bol kao jedno iskustvo, onda možemo i da pokušamo da ga preobrazimo u radost tako što ćemo se poistovetiti sa radošću, koju zatim nastojimo da unesemo u sam bol.
Nije neophodno da podnosimo patnju da bismo ušli u Kraljevstvo Blaženstva. Mnogi ljudi su ostvarili Boga kroz ljubav. Otac voli dete, a dete voli Oca. Ova ljubav nas vodi do našeg cilja. Naša filozofija naglašava pozitivan način pristupa Istini. Mi imamo ograničenu Svetlost; hajde da je sada uvećamo. Hajde da napredujemo od više svetlosti ka obilnoj svetlosti, ka beskonačnoj Svetlosti.
Svetlost, više svetlosti, obilje Svetlosti,
Beskonačna svetlost
Porrebna nam je svakog dana
Da prosvetli patnje našeg neznanja.
Da li Bog može da ukloni patnju iz sveta?
Da, Bog može da ukloni i uklanja patnju iz sveta. Ali, ko iskreno želi uklanjanje patnje? Mi se svi ponašamo kao kamile. Kamila jede trnje kaktusa dok joj usta ne prokrvare; a onda ponovo jede trnje. Na neki način, svesno ili nesvesno, kamila voli trnje. Mi, ljudska, bića takoðe gajimo patnju, nesvesno ili svesno. Dok god gajimo patnju, ona će ostati na Zemlji.
Bog stvarno nije želeo
Da ljudski život
Bude podeljen
Pola na radost, pola na tugu.
Kada trpimo neprijatna iskustva i činimo greške, da li to znači da je Svevišnji povukao Svoju Milost?
Ne, ne, to nije istina. To samo znači da su prisutne sile neznanja. Ako dete stavi prst u vatru, to ne znači da je majka manje brižna prema njemu. Majka je izuzetno bri`na. Ali, majka je na spratu, a dete je otišlo u kuhinju i stavilo prst u vatru. Da li to znači da majka ne brine o detetu? Ne. Ali, dete je još uvek neuko. Ono ne zna moć vatre.
Kada učinimo nešto pogrešno, ponekad je to zato što ne znamo, a ponekad zato što smo u iskušenju da uradimo tu stvar. Ponekad dete zna da će mu vatra opeći prst, ali stiće neku vrstu pakosnog zadovoljstva dodirivanjem vatre. I mi takoðe, iako znamo za bolje, ponekad ulazimo u neznanje. To je kao kad jedemo. Mi znamo šta znaći jesti dovoljno, ali se ipak prejedemo. Jedemo proždrljivo, a onda plaćamo kaznu.
Kada svesno ili nesvesno podlegnemo iskušenju, ne možemo reći da se Božja Milost povukla iz naših života. Daleko od toga! Majka može pokušati da spreči dete da dodirne vatru. Može reći: „Ne radi to, ne radi to." Ali, ako naše odluka ne doðe iznutra, a božanske sile pokušaju da nas spreče da uradimo pogrešnu stvar, mi ćemo osećati da nešto gubimo. Osećaćemo da smo propustili nešto.
Trebalo bi da osetimo da ne gubimo ništa ako ne zagazimo u neznanje; ili bi trebalo da osetimo da je to što pravimo greške samo privremena neminovnost, zbog našeg neznanja. Ako živimo u svetlosti, nemamo potrebu da pravimo greške. Mi ne podle`emo neznanju zato što se božanska Milost povukla. Daleko od toga. Ali, šta božanska Milost može? Bog nam je dao ograničenu slobodu. Ta ograničena sloboda je kao nož. Neko će upotrebiti nož da preseče mango i podeli ga sa drugima, a neko drugi će upotrebiti nož da izbode nekog. Hajde da mudro iskoristimo sposobnost koju nam je Bog dao.
Ako si istinski zaljubljenik u Boga,
Onda ćeš jasno osetiti
Da Bog nije želeo
Da tvoj ‘ivot pati.
Da li nesreće uvek imaju neku božansku svrhu?
Ako pogledamo neku nesreću iz najviše duhovne svesti, onda to uopšte nije nesreća. To je samo dogaðaj, iskustvo koje Bog ima u i kroz odreðeno ljudsko biće. Ali, u spoljašnjem svetu, na polju ispoljavanja, veoma često nesreća izazivaju loše sile. Ponekad Svevišnji zapravo i ne odobrava ove nesreće. Ponekad ih samo toleriše, a ponekad ih odobrava. Kad se radi o nekoj nesreći, Svevišnji možda oseća da odreðena osoba može biti nadahnuta da vodi bolji, duhovniji i značajniji život. Nekog možda ometaju okolnosti u njegovom životu, članovi porodice, komšije i tako dalje, tako da novi život može da se otvori pred njim.
Ako na to gledaš spoljašnjim očima, možeš to nazvati nesrećom. Ali, moraš da znaš da li je Bog želeo tu nesreću? Da li je to radi prosvetljenja te osobe? Bog nas nikad ne kažnjava. On nam može dati neko iskustvo, ali ako u|emo duboko unutra, osetićemo da je Bog taj koji zapravo do`ivljava to iskustvo. Ako možemo da se svesno poistovetimo sa Voljom Svevišnjeg, onda ne postoji tako nešto kao što je nesreća.
Ako nam patnja doðe, šta možemo da uradimo?
Moramo iz nje izvući najviše što možemo. Moramo je prihvatiti kao nešto neizbežno ili kao blagoslov. Ona je blagoslov u tom smislu što možemo izvući neku prednost ili korist iz nje. Korist koju izvlačimo je da nećemo više ponavljati istu grešku, nećemo više stalno iznova činiti isti propust.
Ako patimo, moramo biti svesni greške koju smo učinili. Kada postanemo svesni svoje greške, osećaj pročišćenja se automatski ra|a u nama. Ne moramo, me|utim, trpeti patnju da bismo postigli čistotu. Ne! Za Ostvarenje Boga, patnja nije neophodna. Ono što je potrebno je ljubav prema Istini, ljubav prema Svetlosti. Ako dopustimo svetlosti da uðe u nas i ostane unutar nas, onda neće biti nikakve patnje.

Zašto moraš da misliš
O svojim teškoćama
Kao o negativnim silama?
Samo misli o njima
Kao o prilikama.
Gle, one će povećati
Tvoje unutrašnje i spoljašnje sposobnosti!
Sačuvana

Branka

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 109
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #1 poslato: 06-04-2009, 16:56:51 »

Da nema patnje, ne bi bilo ni srece.
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #2 poslato: 29-06-2009, 17:46:09 »

Verujem da nam patnja pomaze da postanemo kompletnije licnosti...Cula su iznad tela,um iznad cula,intelekt iznad uma...
Sačuvana

FLOYD

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 2774
  • NEDOSTATAK DOKAZA NIJE DOKAZ NEDOSTATKA
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #3 poslato: 29-06-2009, 18:25:32 »

DA LJUBI TEBE CIKA FLOYD TAKO PAMETNU
MNOGO LEPO RECENO OPSENA
Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #4 poslato: 29-06-2009, 18:34:01 »

              Hvala Floyd....

                   :xq001:

                                 
Sačuvana

Luna

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 9142
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #5 poslato: 29-06-2009, 20:45:50 »

...mozda da bismo prepoznali srecu.....ako nekad zaluta do nas! :aq15:
Sačuvana
Prosecni ljudi nista tako ne mrze kao nadmoc duha.

Fanta

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 5090
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #6 poslato: 03-07-2009, 22:24:27 »

Eshil je rekao nekoliko misli o patnji:
 "Mudrost se osvaja patnjom.",
"Reči su lek duši koja pati.",
"U školi patnje najbolje naučiš mudrosti."

Sačuvana

principessa

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 151
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #7 poslato: 06-05-2010, 02:03:36 »

patnja postoji da bi uverili sebe koliko možemo da podnesemo,iako smo mnogo puta kukali kako ne možemo. . .
i da bi osmeh bio slađi kada se posle "kiše"nasmejemo:)
Sačuvana
svaki put kad ti sudbina nametne izbor između dva puta,ti izaberi treći,i ako zezneš stvar bio si u pravu:)

ilija7777

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 507
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #8 poslato: 06-05-2010, 09:35:45 »


patnja je tu zato sto trunemo i zato sto je svaki covek osudjenik na smrt, i toga savrseno svestan.
Sačuvana
hvala svima koji ne razumeju ono sto govorim, a dalje me citaju.

FLOYD

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 2774
  • NEDOSTATAK DOKAZA NIJE DOKAZ NEDOSTATKA
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #9 poslato: 09-05-2010, 01:49:23 »

PATNJA POSTOJI ZATO DA BI SE PATILI
DA SE NE PATIMO, NE BI NI ZNALI STA JE PATNJA
Sačuvana

ilija7777

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 507
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #10 poslato: 09-05-2010, 08:19:28 »

u jebote, ovo je biloo duboko xD
Sačuvana
hvala svima koji ne razumeju ono sto govorim, a dalje me citaju.

ignja

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 1068
Одг: Zašto postoji patnja?
« Odgovor #11 poslato: 03-06-2010, 09:31:30 »

Ako išta ima dobro u patnji to je to da jača naš duh (što me ne slomi to me ojača) i da SAMO onaj ko je patio taj zna da prašta, a Božanski je praštati, kao što je ljuudski trpeti.
Zapravo ja kažem, čitav život se sastoji od prepreka u vidu raznih raznih patnji, što pre čovek to shvati, lakše će ići kroz život, i savlađivatii te prepreke
Sačuvana
kakve su ti misli, takav ti je i život
 

Stranica je napravljena za 0.477 sekundi sa 24 upita.