Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Aleksandrovac - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 6623 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Aleksandrovac - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 30-04-2009, 22:10:22 »

Александровац је град и седиште општине Александровац у Расинском округу. Према попису из 2002. било је 6476 становника (према попису из 1991. било је 6354 становника).

У њему се сваке године одржава традиционална манифестација под називом „Жупска берба“, а посвећена је почетку бербе грожђа, по чему су Александровац и Александровачка жупа надалеко познати.

DEDA-EU

  • Zvezda u usponu
  • ****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 4908
  • Ко у разговору с другим људима упорно настоји да н
Одг: Aleksandrovac - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #1 poslato: 28-10-2009, 19:11:15 »

Naselje Kožetin nastalo je na dnu amfiteatra nekadašnjeg neogenog jezera, na njegovom zapadnom obodu. Prirodni je geografski centar Župe koja je smeštena u centralnom delu Srbije. Otud je ovo naselje kroz istoriju igralo vrlo često značajnu ulogu u njenom razvoju.

Naselje se razvijalo na uzanim terasama Kožetinske reke i Popovačkog potoka, koje se na istočnoj strani naselja sliva u Kožetinsku reku. To je bilo "Kožetinsko dolne", kako se pominje u srednjevekovnim istorijskim izvorima. "Kožetinsko gornje" kao naselje formirano je na prostoru oko crkve na uzvišenju od 404 m nadmorske visine.

Ne zna se pouzdano kada je ovde niklo prvo naselje. Do sada su konstantovana dva bronzano-dobska lokaliteta - "Ivkovića kuće" i "Džodin vinograd", a verovatno iz gvozdenog doba - lokalitet "Stepića kuće". Arheološke pojave kod Kožetinske crkve i na Radovcu, uz druge elemente, trebalo bi vezivati za Kelte. Još u vreme Kelta, koji su u ove krajeve stigli u 4. veku pre naše ere, ovde je bilo pagansko svetilište. Na prostoru oko Kožetinske crkve iskopavani su arheološki predmeti iz tog, i nešto kasnijeg, vremena. Verovatno je na ovom dominantnom uzvišenju bio formiran svojevrsni akropolj. U Letopisu aleksandrovačke crvke zapisano je da je crkva izgrađena na temeljima neke ranije crkve.

Tu je moguće tražiti poreklo naziva naselja Kožetin. Što se tiče etimologije naziva, postoje dva tumačenja. Po prvom, kelti, romanizacijom po dolasku u ove krajeve, prihvataju rimske kultove. Boginja lova i meseca Dijana, postaje glavna boginja Kelta. Moguće je da je njihov Dijanijum (svetilište) bilo na prostoru kod današnje crkve. Kako je Dijani kao boginji lova bila, između ostalog, posvećena i Koza (corpa), to je naselje moglo imati naziv Corpium, odnosno, u slovenskom prevodu u obliku augmentativa na -etina, Kozetina, što je daljom transformacijom dovelo do sadašnjeg naziva Kožetin.

Po drugom tumačenju, na osnovu legende, na tom mestu je postojala crkva, ne zna se iz kojeg vremena, pokrivena kožom. Naselje je po toj koži dobilo naziv Kožetin, odredno Kožni, u obliku augmentativa na -etina, dao je naziv Kožetina, odnosno u daljem razvoju dolazi do naziva mesta Kožetin.

Najznačajnija tvrđava u ovom kraju nosi naziv Koznik, dakle po kozama. I poreklo tog naziva može se vezati za Dijanu, ne samo zato što su Kelti, moguće je, koristili to uzvišenje u strateške svrhe, vec i zato što je Dijanin kult očuvan dugo u srednjem veku, postepeno potiskivan jačanjem hrišćanstva sa kultom Bogorodice, a kasnije jačanjem kulta "silne Jerine", pa je Koznik "Jerinin grad".

Najstariji pomen Kožetina nalazimo u Nemanjinoj ktitorskoj povelji manastiru Studenici iz 1196. godine. U njoj, pored ostalog, stoji:

"Ja Stefan Nemanja, samodržac srpske zemlje i Pomorja, priložih manastiru Studenici, hramu Presvete Bogorodice, u metoh sela i zaseoke i senore (granice)... I u Rasini metoh Popovci, crkva hram Vavedenije Presvete Bogorodice i zaselak i selo Kožetin, selo Rakla i zaselak, i selo Pohovac, i selo zaselak Velika Kruševica i Podrumi i izrazih volju i dan i noć više rečena sela...

... A pčele manastirske da su u Rudenica, na Rasini i u Savovu."

1996. godine Župa je imala istorijsku privilegiju da proslavi Jubilej "Osam vekova Župe Rasine"

Kožetin 1882. godine dobija naziv ALEKSANDROVAC, ukazom Kralja Srbije Milana Prvog, a na zahtev stanovnika Kožetina.


Mi
Milan Prvi
po milosti Božijoj i volji narodnoj
Kralj Srbije

Na predlog Našeg Ministra unutrašnjih dela rešili smo i rešavamo:

da se varošica Kožetin, u okrugu Kruševačkom, po izjavljenoj želji njenih stanovnika, od sada zove "Aleksandrovac".

Naš Ministar unutrašnjih dela neka ovo rešenje izvrši.

19-og juna 1882. godine
u Beogradu.

Ovaj ukaz izvršen je ovako:

1. Pismom u prepisu saopšten načelništvu Kruševačkom i naređeno mu da ga odmah izvrši,

2. Pečat za novine da se štampa.

RUDENICA
   

Manastir Rudenica nalazi se između Trstenika i Aleksandrovca, nešto južnije od Veluća. Podigli su ga vlastelin Vuk i njegova žena Vukosava, za vlade despota Stevana, oko 1410. godine. Dugo je bio u ruševinama, pa je 1938. godine dosta proizvoljno obnovljen.

Arhitektura manastira pripada moravskoj školi i svojim oblicima jako podseća na crvku Lazaricu u Kruševcu. Trolisna osnova nadvišena je kupolom, a nad pripratom, u zapadnom delu, uzdiže se jedno nisko slepo kube. Fasade, podeljene horizontalnim vencem u dva pojasa, ukrašene su plastično ornamentisanim dvojnim prozorima, arhivoltama i rozetama.

Ugledanje na velike vladarske zadužbine bilo je uobičajeno kod naših srednjevekovnih umetnika. Tako je arhitekt Rudenice, držeći se uzora - Lazarice, svoju crkvu građenu od kamena omalterisao, pa odozgo bojom imitirao zidanje kamenom i opekom. Danas se taj sloj ne vidi, jer je crkva prilikom restauracije cela nanovo premalterisana i okrečena.
Živopis u unutrašnjosti hrama dobrog je kvaliteta, ali je prilično oštećen. Među preostalim kompozicijama sačuvalo se nekoliko scena velikih praznika i ciklus Stradanja Hristova. Od fresaka u donjem pojasu zanimljivi su likovi despota Stevana i njegovog brata Vuka, kao i ktitorskog bračnog para. Kod ovih portreta pojavljuje se izvesna novost koja je bila u skladu sa shvatanjem vladareve vlasti onoga doba: model crvke ne prinosi Hristu sam ktitor-vlastelin, kao što je ranije bio običaj, već tu ulogu sada preuzima vladar, despot Stevan.

Celokupni živopis radio je slikar Teodor, koji je zapisao svoje ime na zidu u oltarskom delu crkve.

DRENČA
 U selu Drenči, 3 km severno od Aleksandrovca, nalaze se ruševine stare crkve koju narod zove "Dušmanica".

Manastir je podigao monah Dorotej sa sinom Danilom 1382. godine. Svojom arhitekturom on pripada spomenicima moravske škole. Po ostacima plastične dekoracije i način zidanja vrlo je sličan Veluću i Rudenici - manastirima u okolini, ali se u planu zgrade pojavljuju izvesne razlike: trolisna osnova kombinovana je sa upisanim krstom, tako da je kube počivalo na četiri slobodna stupca; istočna apsida je trodelna, tj. sa posebnim odeljenjima za proskomidiju i đakonikon.

Nekada je unutrašnjost crkve verovatno bila ukrašena freskama, ali danas od njih nema ni traga.

GRAD KOZNIK
 Stari župski grad Koznik leži na izvanredno slikovitoj kupastoj planini iznad plodne doline reke Rasine, 8 km zapadno od Aleksandrovca. Grad se vezuje za ime velikog čelnika Radiča Postupovića koji se u istoriji pominje u vreme despota Stevana, izmedu 1413. i 1435. godine.

Podignut na mestu gde je verovatno već i u antičko doba postojalo utvrđenje. Koznik ima dominantni položaj nad celim predelom, koji se i danas naziva Rasinom. Od samog grada, čija je osnova nepravilnog oblika, očuvani su zidovi sa tri četvrtaste kule velikih razmera i sa nekoliko manjih, od kojih neke još samo delimično postoje. Na južnoj strani vide se pod gradom tragovi podgrada sa ostacima jedne kule.

TURIZAM

Opština Aleksandrovac poseduje velike potencijale za razvoj turizma, blizina Kopaonika i Vrnjačke Banje, manastir Rudenice, ruševine manastira Drenča, ostaci srednjevekovnog grada Koznika, Mitrovo Polje kao vazdušna banja, dobra saobraćajna povezanost sela, poljane - specifična vinogradarska naselja, privredno-turistička manifestacija "Župska berba" sa tradicijom od blizu četrdeset godina, Zavičajni muzej Župe i budući Muzej vinogradarstva i vinarstva sa vinotekom, jedini te vrste u zemlji.

Sve sadržaje turističke ponude Župe objedinjuje i razvija Turistička organizacija opštine Aleksandrovac.
U gradu
   
U Župi postoji vekovna tradicija da se berba groždja slavi kao opštenarodni praznik. Svake godine, krajem septembra i početkom oktobra, održava se privredno-turistička manifestacija "Župska berba". Tada Župu pohode brojni turisti iz zemlje i sveta.
Po tradiciji dugoj više od jednog veka održava se izložba poljoprivrednih proizvoda ubranih u raskošnim nedrima Župe.

Deo pešačke zone, u centru grada, pretvara se u Vinsku ulicu duž koje svoje proizvode nude najbolji vinogradari i vinari Župe.
Prodavac u Vinskoj ulici
Berbi u čast, a polazeći od stare latinske izreke - gde je Bahus (bog vina), tu je i Venera (boginja ljubavi), bira se Boginja vina.

« Poslednja izmena: 28-10-2009, 19:52:34 od strane DEDA-EU »
Sačuvana
Ко у разговору с другим људима упорно настоји да наметне своје мишљење, макар оно било и тачно, нека схвати да болује од болести ђавола.
 

Stranica je napravljena za 0.073 sekundi sa 24 upita.