Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Ljubovija - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 5756 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Ljubovija - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 18-10-2009, 21:14:15 »

Ljubovija je gradsko naselje zapadne Srbije u Podrinju, čiji je privredni, kulturni i administrativni centar opštine. Grad je na ušću reke Ljuboviđe u Drinu, opkoljen brdima Kik, Nemić, Kršino brdo. Opština Ljubovija je brdsko-planinsko područje koje u dužini od 38 km od Republike Srpske i opština Srebrenica i Bratunac odvaja reka Drina. Zahvata površinu od 356,2 km2 i graniči se sa opštinama Bajina Bašta, Valjevo, Osečina, Krupanj i Mali Zvornik. Najveći vrh, “krov Azbukovice” je planina Bobija čiji je vrh Tornička Bobija (1272m). Naselje ima oko 17.292 stanovnika, a Ljubovija kao centar opštine oko 5.000 stanovnika. Postoji još 27 manjih sela od kojih su najveća Crnča i Vrhpolje. Svi važniji putni pravci prolaze kroz Ljuboviju magistralnim putem M-19 i regionalnim putnim pravcima R-113 i R-127.

Položaj i administrativno-teritorijalne promene

     Povoljonost geografskog položaja se znatno menjala sa promenama društveno-istorijskih prilika i na nju su, bez obzira na jaku tendenciju izolovanja, najmanji uticaj vršili fizičko-geografski uslovi. Kraj je preotiman od plemena koja su na ovim prostorima obitavala.

     U vreme Rimske dominacije, praktično od početka naše ere, ovaj kraj je pripadao provinciji Dalmaciji. Nadzor nad rudnicima vršen je iz susedne Domavije (danas Srebrenica). U to vrema reka Drina ne čini granicu, već sponu između krajeva sa jedne i druge strane reke. Od podele Rimskog Carstva 395. godine granica je išla upravo rekom Drinom, pa je ovaj kraj pripao Istočnom Rimskom Carstvu tj. Vizantiji. U vreme seobe naroda, kada dolaze i Sloveni vladala je opšta nesigurnost pa i češće promene pripadnosti ovih krajeva između Vizantije i novodoseljenih naroda. Jedno vreme ovaj kraj je potpadao i pod vlast ugarskih kraljeva, od vremena kralja Dragutina bio je trajnije uključen u oblasti srednjovekovnih srpskih zemalja. Slabljenjem Nemanjićke vlasti jedno vreme Azbukovica je pripadala Nikoli Altomanoviću, a potom su ove krajeve preuzeli knez Lazar i njegovi potomci.

     Padom Despotovine 1459. godine trajnije vlada ovim krajevima Otomanska Imperija. U XV i        XVI veku ovaj kraj je pripadao delom nahiji Osat, a delom sokolskoj nahiji, a kasnije samo sokolskoj nahiji smederevskog sandžaka. Kako su rudnici pripadali sultanu, to je i Crnča, sa plodnom Bukovicom i okolnim zaseocima postala carski posed- has. Vremenom je ceo kraj po hasu Bukovici nazvan Azbukovica, što se zadržalo i do danas.

     Azbukovica je dočekala oslobođenje od Turaka 1834. godine. Njihovim iseljavanjem (iz Soko grada 1862. godine) postaje granična oblast. Odmah se inicira otvaranje prelaza, skele, i 1837. počinje izgradnja kontumaca (karantina), osmatračnice, sanitetske ustanove i magacina za robu, čime se postavljaju urbanističke osnove novog naselja – Ljubovije, “usred polja Drabića”. Samo 23 godine kasnije Ljubovija postaje sresko mesto, a ukazom namesnika knjaza Milana M. Obrenovića, od 3. juna 1871, biva proglašena za varošicu. Zatim slede srpsko-turski ratovi i katastrofalna poplava 30. oktobra 1896. godine. Za Ljuboviju ostade zapisano: “I dok bi okom trepnuo, varošica beše sva pod vodom. Silna bujica odnese sve što je dohvatila.” Ali, vredni žitelji Ljubovije obnavljaju svoje naselje na novoj lokaciji, uzvišenju zvanom Jabučje, gde se i danas nalazi. No, dalji napredak ponovo usporavaju ratovi, najpre balkanski, zatim Prvi svetki rat u kojima je ovaj kraj najviše iskrvavio. Našao se prvi na udaru svih napada austrougarske vojske na Srbiju. O tome svedoči i Mačkov kamen na kome su ostale hiljade leševa. U periodu između dva rata, opustošenu Azbukovicu je zadesila i ekonomska kriza. U periodu poratne izgradnje, razvoj ove sredine usporava mogućnost izgradnje velike hidrocentrale (Velika Dubravica), koja bi Ljuboviju potopila svojom akumulacijom, te se ovde godinama nije ništa gradilo. Tek u osmoj deceniji prošlog veka Ljubovija započinje nešto brži razvoj industrije.

Geografske odlike- geološki sastav i tektonski odnosi

     Na ovom relativno malom geografskom prostoru susrećemo preobražene (metamorfne), slojevite (taložene, sedimentne) i vulkanske (eruptivne, magmatske) stene različite geološke starosti. Srodan geološki sastav imaju i susedne teritorije u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni, što ukazuje na jedinstvenu genezu.

      Azbukovica pripada unutrašnjem pojasu dinarskih planina. Stare paleozojske stene koje se nalaze u osnovi nastale su nabiranjem  približno pre 300 miliona godina. Najveći deo Azbukovice izgrađen je od paleozojskih stena. Jugoistočno od Ljubovije predstavljene su zelenim škriljcima, peščarama, krečnjacima i drugim stenama. Paleozojske stene sličnog sastava pružaju se pored Drine, na severozapadu sve do Malog Zvornika. Približno jedna trećina ove teritorije izgrađena je od mezozojskih stena. Najviše ima jurskih tvorevina, zatim trijaskih, a najmanje krednih. Stene donjeg trijasa, ubrane u bore, pružaju se u vidu uskog pojasa dinarskim pravcem i zahvataju Lipnik, Bodnjik, Sokolsku planinu i Torničku Bobiju. To su: konglomerati, serpentini i krečnjaci. Ove stene su ispresecane mnogobrojnim pukotinama i vodopropusne su.

     Krečnjaci nastali u kredi javljaju se u jugoistočnoj Azbukovici. Najveće rasprostranjenje imaju u slivu Trešnjice. Oko 3 km severozapadno od Ljubovije eksploatiše se izliv dacita (Krš). Najmlađe kvartalne naslage nalaze se pored Drine i njenih većih pritoka. Predstavljene su rečnim nanosima promenljivog sastava ( šljunak, pesak, mulj…).

 

Jelisaveta10

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 10
Odg: Ljubovija - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #1 poslato: 09-06-2021, 09:22:25 »

Ovaj kraj Srbije je predivan. Najviše zahvaljujući predivnim mestima za odmor na Drini
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.07 sekundi sa 25 upita.