Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Frida Kahlo (1907—1954)  (Pročitano 6168 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Frida Kahlo (1907—1954)
« poslato: 30-10-2010, 19:18:05 »






Rođena je kao Magdalena Karmen Frida Kalo i Kalderon u roditeljskoj kući u Kohoakanu, koji je u to vreme bio malo predgrađe grada Meksika.

Sa šest godina obolela je od polia, što je prouzrokovalo promenu desne noge koja je postala znatno tanja od leve. Bilo je to trajno oštećenje.
Kada je stupila u National Preparitory school bila je muškarača, uvek spremna na podsmeh drugih i izazivanje profesora.Tu je upoznala svog budućeg supruga muralistu, Dijega Riveru koji je bio pozvan da pred školskim auditorijumom stvara svoje murale.
17.09.1925. god. Fridu pogađa jos jedna nesreća, ozbiljna saobraćajna nesreća u kojoj su joj polomljena karlica i rebra. Zadobila je i jos 11 preloma duž desne noge.
Fridina enormna snaga i želja za životom pomogle su joj da zaceli rane i fantastično se oporavi. Počela je da slika vrlo brzo posle nesreće, odustala od medicinske karijere i okrenula se slikarstvu koje je postalo njena najveća ljubav.
Iako je njen oporavak opisan kao čudo, Frida je trpela izuzetne bolove tokom celog života. Šalila se na svoj račun, govoreći da je rekorder u broju izvršenih operacija nad njom.Podaci kazuju da ih je bilo oko 30.
Podlegla je cigaretama,alkoholu i drogi da bi pronašla olakšanje zbog  psihickih patnji.

Diego i Frida su se venčali 21. avgusta 1929 god. Bio je to brak pun ljubavi, prevara, kreativnog zanosa, te razvoda 1940. godine, koji za njih nije bio konačno rešenje.




I pored Diegovih brojnih prevara (jedna od njih je bila sa Fridinom sestrom) pomogao joj je na više načina.Uticao je na nju da promeni stil oblačenja i da prihvati tradicionalnu meksičku nošnju, dugih sukanja i izuzetno živopisnih boja, uz ezotičan nakit. Taj stil je postao Fridin zaštitni znak.
Voleo je njen radi i bio njen veliki obožavalac. Frida je, zauzvrat bila najiskreniji Diegov kritičar i ljubav njegovog života.
Njen rad predstavlja njene emocije. Slikala je svoj bes i povređenost olujnog braka, bolne spontane pobačaje, i svoje psihičke patnje.

Frida je bila izuzetno obrazovana i načitana: volela je tekilu, pevala je koloritne pesme svojim gostima na ludim žurkama čiji je bila čest organizator. Uživala je u masnim vicevima i time što šokira sve ljude oko sebe.Ljudi su se divili njenoj lepoti, a muškarci su bili fascinirani njom i zbog mnogobrojnih skandaloznih afera.
Jedna od njenih afera je bio i komunisticki lider Leon Trotsky. Afera je počela kada je on bio gost njihovog doma, zajedno sa svojom suprugom. Ubijen je i Frida je bila uhapšena zbog sumnje na ubistvo, ali ubrzo i oslobođena. Pod sumnjom se nasao i Dijego. Nekoliko godina nakon ubistva Frida i Diego su oduševljeno pričali ljudima da su ga i pozvali u Meksiko samo da bi ga ubili, ali niko sa sigurnošću nije mogao da kaže da li je to istina ili ne.
Bili su fantastični pripovedači raznoraznih priča.
Frida je bila biseksualka i imala je brojne afere sa drugim ženama.
Ljudi sa svih strana sveta voleli su Fridu. Kada je otisla u Francusku bila je izuzetno negirana od strane picasa,ali je kao izuzetno popularna krasila naslovnu stranicu francuskog Voga. U Americi ljudi su voleli njenu lepotu i njen rad. U Meksiku, njenoj domovini, imala je mnogo vatrenih obožavalaca njenog rada.
Imala je jedino jednu samostalnu izložbu u Meksiku u proleće 1953 god. Njeno zdravstveno stanje je bilo veoma lože tada, i doktori su joj savetovali da ne prisustvuje otvaranju. Minutu pred otvaranje izložbe, čule su se sirene pred ulazom. Ambulantna kola su stizala u pratnji motociklista. Frida je bila nošena na svoju izložbu, na bolničkim nosilama. Fotografi i reporteri su bili šokirani. Bila je preneta u svoj krevet u centru galerije.Masa ljudi je nagrnula da joj čestita. Frida je pričala šale,zabavljala gomilu,pevala i pila cele večeri. Izlozba je postigla nezapamćen uspeh.
U godini slave i njene velike izložbe Frida je doživela i amputaciju desne noge do kolena, uzrokovanu gangrenom.
To ju je stražno pogodilo te je postala duboko depresivna i sa samoubilačkim idejama.
Pokušala je samoubistvo nekoliko puta.
13. jula 1954. Frida je umrla. Nije ražena zvanična obdukcija.
Zadnje reči u njenom dnevnuku bile su:
- Nadam se da je odlazak ugodan, i nadam se, da se nikad neću vratiti.


Sačuvana

NameNo

  • Prijatelj
  • *****
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 6626
Одг: Frida Kahlo (1907—1954)
« Odgovor #1 poslato: 30-10-2010, 19:33:59 »



Čak 55 od njenih 143 slika su autoportreti koji sadrže lični simbolizam dopunjen grafičim anatomskim referencama. Bila je pod uticajem autohtone meksičke kulture, čije je viđenje slikala jakim bojama, mešavinom realizma i simbolizma.
Iako je rad Fride Kalo ponekad klasifikovan kao nadrealistički, i ona jeste nekoliko puta izlagala sa evropskim nadrealistima, sama je odbacila takvu kategorizaciju. Njena preokupacija ženskim temama i figurativnom verodostojnošću kojom ih je predstavljala, načinila je od nje feminističku kultnu ličnost zadnjih decenija XX veka.
Predavala je na vajarskoj školi „La Esmeralda”, a kada više nije mogla da predaje u školi, grupa učenika je dolazila njenoj kući. Tu su grupu prozvali „Los Fridos”.
Kuća u kojoj je Frida Kalo živela sa Dijegom Riverom danas je pretvorena u muzej.



Heroina u senci

Pikaso je bio oduševljen radovima slikarke Fride Kalo. Kada je 1938. godine izlagala u Parizu i Njujorku, časopisi „Lajf” i „Vog” objavili su reprodukcije u boji njenih slika. Andre Breton, nadrealistički pesnik, teoretičar i vođa ovog projekta, nalazio je u njenom stvaralaštvu srodstvo sa romantičarima i u svom glavnom delu podigao joj literarni spomenik. A ipak, Frida je provela čitav život u senci svog muža, muraliste Dijega Rivere, koji je dvadesetih godina, uz Oroska i Sikeirosa, postao jedan od glavnih predstavnika muralizma.
Slikala živjeći povučeno u ataljeu svoje kuće. Slikala je male, strasne autoportrete na limu, aluminijumu, drvetu i platnu. U njenom stvaralaštvu osećao se uticaj kosmološkog verovanja Indiosa u prirodu, našli su izraza njihovi mitovi i simboli, njihov smisao za boju.
I dok je Dijego Rivera oslikavao zidove stadiona, pozorišta, ministarstava, škola, bolnica i hotela monumentalnim freskama, na kojima je predstavljena istorija nacionalnog oslobođenja Meksika, postavši slavni „muralista”, Frida je slikala svoje emocije. Veliki deo njenih slika (ostavila je za sobom oko 150 radova, uglavnom autoportreta) govori o njenoj strasnoj i razočaranoj ljubavi prema Dijegu Riveri.











« Poslednja izmena: 01-11-2010, 13:12:37 od strane opsena »
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.094 sekundi sa 22 upita.