Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Zašto hrčemo !  (Pročitano 8227 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Zašto hrčemo !
« poslato: 26-01-2007, 17:39:02 »

Zašto hrčemo?
Gornji disajni putevi podsećaju na krivudavu cev na kojoj se primećuju nekoliko suzenja, gde vazduh prolazi brze i pod većim pritiskom. Najuze mesto se lokalizuje izmedju mekog nepca, njegove resice i zadnjeg zida grla. Kada je čovek budan, tada su mišići mekog nepca i korena jezika napeti, a disajni put najšire otvoren za protok vazduha, da bi u snu mišići izgubili napetost tako da se meko nepce spušta prema jeziku , koji takodje gubi napetost i zajedno nalezu na površinu zadnjeg zida zdrela. Na taj način većim delom zatvaraju disajni put, ostavljajući samo usku pukotinu za protok vazduha, koji onda u području suzenja ubrzava svoje strujanje i dovodi do titranja mekog nepca i njegove resice, kao lepršanje jedra na vetru.

Nije jasno zašto osobe koje hrču ne čuju same sebe, iako pri tome prave buku i do 85 decibela što odgovara buci u saobraćaju. Uzivanje alkohola, preterana debljina, uzimanje lekova sa sedativnim efektom, kao i spavanje na ledjima su faktori koji dodatno pogoršavaju hrkanje.

Ako tokom hrkanja dodje do potpunog zatvaranja disajnog puta, tada nastaje opasan kratkotrajan prekid disanja (apnea) oko desetak sekundi, u tom slučaju srce tezi da kompenzuje manjak kiseonika tako što ubrzava srčani rad i podize krvni pritisak, što nakon niza godina moze imati posledice u vidu srčanog ili mozadanog udara. Zbog čestog manjka kiseonika u ćelijama tokom sna, osoba koja hrče ujutru se budi uglavnom pospana i umorna. Gojazni ljudi su posebno ugrozeni jer zbog masnog jastuka u mekom nepcu lakše dolazi do zatvaranja disajnog puta i hrkanja. Alkoholna pića i lekovi sa sedativnim efektom, takodje smanjuju napetost mišića mekog nepca i jezika sa istim posledicama. Kao rezultat starenja hrkanje se pojačava, jer gubitak potkoznog tkiva dovodi do mlitavosti lica. Kod dece hrkanje moze biti prisutno i najčešće je rezultat uvećanih krajnika (posebno trećeg) i loše navike disanja na usta, zbog čega nemirno spavaju, hiperaktivna su i imaju smetnje u ponašanju.

Terapija moze biti:

1) Konzervativna - regulisati telesnu tezinu, ne konzumirati alkohol i lekove sa sedativnim efektom pre spavanja, spavati na boku i sa jastukom, kao i baviti se sportom koji jača mišiće vrata.
2) hiruška - kojom se uklanja prepreka nosne pregrade, krajnici, vrši skraćivanje nepca i sprovodi se uobičajenim hiruškim načinom ili laserom.
 

Stranica je napravljena za 0.074 sekundi sa 24 upita.