Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Bajina Bašta - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 3864 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Bajina Bašta - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 17-10-2009, 17:03:30 »

Malo je sacuvanih narativnih izvora stare Bajine Bašte.

Bajina Basta
U prijatnom susretu sa varošicom na Drini, austrijski putopisac Feliks Kanic iznosi svoje impresivno videnje, krajem 19. veka: "Ime je dobila (Bajina Bašta) prema spahiji Bajinu, a leži, okružena kultirama kukuruza, duvana i voca, u suncanom Bušinskom polju na visini 250 metara i naoko deluje vrlo prijatno. Tu uspeva najbolji duvan u Srbiji. Sa crkvom Sv. Ilije, osvecenom 1893. godine dobila je lep centar sa svojih 118 kuca, kod kojih crvena opeka potiskuje drvo. One se grupišu oko velikog trga, zasadenog hrastovima i jabukama, na koji izlaze cetri glavne ulice. Na tom trgu je mala mesna škola; simpaticna zgrada sreske uprave i karantinska stanica nalazi se u ulici koja vodi prema Drini..."

Bajina Bašta kroz istoriju
Na mestu današnjeg grada u tursko vreme postojalo je selo Pljeskovo. U oslobodenoj Srbiji kneza Miloša Obrenovica, a prema hatišerifu od 1833. godine, iseljava se muslimansko stanovništvo iz krajeva oko Drine i odlazi u Bosnu. Predlogom ministarstva unutrašnjih dela, Državni savet 1858. godine donosi odluku da administrativni centar sreza racanskog bude u Bajinoj Bašti, umesto u Rogacici. Prolazeci kroz ovo mesto 1862. godine Milan Đ. Milicevic je zapisao: 'Mesto je ovo osobito lepo. Ovde je odobreno da se zida varoš. Tu je sreska kancelarija i nekoliko meana i ducana. No, dok se ne bi prolaz otvorio na racanskoj karauli, gde je nekad i bio izmedu Srbije i Bosne i kuda je najkraci put izmedju Užica i Sarajeva, teško da ce se ovo mesto podici'

Privredni i društveni razvoj varošice usporen je 60-ih godina XIX veka, posebno posle ukaza kneza Mihajla od 16. juna 1866, po kojem se Bajinoj Bašti oduzima status varošice, cemu se protivi mesno stanovništvo.

Ukaz - Bajina Basta varos
Knez Milan Obrenovic je 15. septembra 1872, ukazom, ponovo uvrstio Bajinu Baštu u red varošice kneževine Srbije. Otvara se prva pošta i telegraf (1881.) pocinje sa radom carinarnica, grad se podiže i razvija po urbanistickom planu, što skupa dovodi do veceg priliva stanovništva. Broj stanovnika od 1864. do 1910. povecao se sa 374 na 1306. Racani daju znacajan doprinos u oslobodilackoj borbi 1876. - 1878. Kada je Srbija stekla nezavisnost na Berlinskom kongresu. I naredni ratovi, Balkanski i I svetski (1912-1918) uzeli su sa ovog prostora 302 života, pala za nezavisnost i slobodu Srbije.

Formiranje kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca - Jugoslavije, Bajina Bašta nastavlja sa razvojem. Elektrifikacija 1928, bolnica 1930, eksploatacija šuma, duvana, izgradnja osnovnih škola na teritoriji opštine, podiže se životni standard i obrazovni nivo stanovništva. Pred II svetski rat grad dobija vodovod i pokaldrmisane ulice.

Dogadaji koji su obeležili svetsku istoriju u periodu 1939. Do 1945, odrazili su se i na ovaj prostor dobijajui formu gradanskog rata i oslobodilacke borbe protiv okupacionih vlasti. Pocetkom oružanog otpora protiv okupatora, na ovom prostoru od formira se Racanska ceta koja je od 3. do 23. Avgusta 1941. Godine narasla na vojnu formaciju od 62 borca. Prva slobodna teritorija u porobljenoj Evropi - "Uzicka republika" donela je, prvo, oslobodenje Bajine Bašte, mada privremeno. Na ovom prostoru formiraju se prvi NOO. Tokom rata okupatorski teror, posebno 1943. od strane Bugara odneo je stotine žrtava medu civilnim stanovništvom. U sklopu završnih operacija oslobodenje zemlje septembra 1944. godine, NOVJ oslobada ovaj prostor.
Bajina Basta

Nova etapa u istoriji Bajine Bašte zapocinje posle oslobodenja 1945. Godine kada grad privredno jaca dobijajuci moderan izgled. Brojni spomenici materijalne I duhovne kulture svedoce o istoriji ovog kraja, dugo je 5000 godina. Do danas su sacuvano tragovi iz praistorijskog perioda, ostaci anticke kulture, kao I znacajan srednjevekovni kulturno-istorijski spomenik - Manastir Raca.
 

Stranica je napravljena za 0.095 sekundi sa 20 upita.