Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Leskovac - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 11797 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Leskovac - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 18-10-2009, 21:06:08 »

Dosadašnja istraživanja nisu dala pouzdane podatke o tome kada je i kako Leskovac nastao kao gradsko naselje. Leskovačka istorijografija tvrdi da se prvi put kao naseljeno mesto pominje u povelji kralja Milutina (oko 1308. godine) i kao selo Leskovac u povelji cara Dušana Most i Hisar(1348. godine). Međutim, lokaliteti pomenuti u ovim poveljama ne nalaze se na mestu današnjeg Leskovca niti u njegovoj okolini! Tek se toponim Leskovca pomenut u povelji kneginje Milice, Stefana i Vukana Lazarevića, izdatoj 8. juna 1400. godine, kojim su manastiru svetog Panteleja, monaha na Svetoj Gori, poklonjena neka sela u okolini Leskovca, svakako odnosi na mesto gde se nalazi današnji Leskovac, koji je i u to doba imao status grada. U ovaj datum ne treba sumnjati jer u pomenutoj povelji stoji: 8. jun 6908. godine (a kada se od 6908 odnije 5508 - dobija se 1400. godina). Ovo međutim ne znači da Leskovac, kao grad nije postojao i ranije.

O prvim tragovima života u leskovačkom kraju svedoči arheološko nalazište na Hisaru. Na osnovu arheološkog materijala može se zaključiti da je prostor današnjeg Leskovca bio naseljen još u XIV veku pre nove ere. Najnovija istraživanja na Hisaru sve više potvrđuju pretpostavku da naselje koje je prethodilo današnjem Leskovcu treba tražiti na Hisaru, brdu koje se izdiže iznad samog grada. Počev od praistorijskog doba pa sve Stara ćuprija i hotel Solundo Stevana Nemanje, smenjivali su se u ovom kraju razni narodi. Najstarije poznato stanovništvo koje je živelo u oblasti Južne Morave bili su Dardanci. U XII veku, tačnije 1165. godine, grčki car Manojlo I Komnen, darovao je Nemanji Dubočicu, kako se tada nazivala čitava oblast oko Leskovca. Grad je pod Tursku vlast pao 1454. godine, posle neuspelog pokušaja odbrane od strane Nikole Skobaljića. Kod Vučja se i danas nalaze ostaci Skobaljić grada, koji su Turci razorili. Pod Turskom vlašću Leskovac je ostao sve do Srpsko-turskog rata 1877. godine, kada je oslobođen. Posle oslobođenja, počeo je razvoj grada u jak zanatski i trgovački centar na jugu Srbije. Izrada gajtana, u to vreme veoma važnog ukrasnog detalja na srpskoj narodnoj nošnji, pokrenula je 1884. godine snažan razvoj tekstilne industrije. Te godine počela je sa radom gajtanara u selu Strojkovcu, smeštena u jednoj vodenici.


Opština Leskovac smeštena je u srcu prostrane i plodne leskovačke kotline, na 298 km od Beograda, u centralnom delu Jablaničkog okruga, na 43o severne geografske širine i 20o istočne geografske dužine. Zahvata deo doline Južne Morave i delove slivova njenih pritoka - Veternice, Jablanice, Vlasine i Puste reke.

Leskovac na karti SrbijeNa severu se graniči sa opštinom Doljevac, na severoistoku sa opštinom Gadžin Han, na istoku sa opštinom Vlasotince, a na jugu sa opštinama Vladičin Han, Vranje i Kosovska Kamenica i na zapadu sa opštinama Lebane i Bojnik.

Ima vrlo povoljan geografski položaj jer se nalazi u središtu Moravsko-vardarske doline kroz koju vode kičmene saobraćajnice transjugoslovenskog, transevropskog, pa donekle i međukontinentalnog drumskog i železničkog saobraćaja.

Opština obuhvata površinu od 1025 km2 i u srcu je leskovačke kotline, dugačke oko 50 km, a široke oko 45 km, uokvirene planinskim obodom koji čine: na severoistoku Babička gora, na jugoistoku i jugu Čemernik i Kukavica, na zapadu Goljak i Radan i na severozapadu Saličevica.

Jablanički okrugOpština Leskovac ima 144 naseljena mesta od kojih su tri, Leskovac, Grdelica i Vučje, gradskog tipa. Sam Leskovac je privredni, društveni, politički, kulturno-prosvetni i administrativni centar u kome živi 68.749 (2002.) stanovnika, odnosno 40% od ukupnog stanovništva opštine. Šire je poznat po tome što je sajamski grad, nekada grad sa razvijenom tekstilnom industrijom i kozmetikom, grad roštilja i kulinarskih specijaliteta.

Naseljena mesta su: Babičko, Badince, Barje, Belanovce, Beli Potok, Bistrica, Bobište, Bogojevce, Bojišina, Boćevica, Bratmilovce, Brejanovce, Brestovac, Brza, Bričevlje, Bukova Glava, Bunuški Čifluk, Velika Biljanica, Velika Grabovnica, Velika Kopašnica, Velika Sejanica, Veliko Trnjane, Vilje Kolo, Vina, Vinarce, Vlase, Vučje; Gagince, Golema Njiva, Gorina, Gornja Bunuša, Gornja Jajina, Gornja Kupinovica, Gornja Lokošnica, Gornja Slatina, Opština LeskovacGornje Krajince, Gornje Sinkovce, Gornje Stopanje, Gornje Trnjane, Gornji Bunibrod, Gradašnica, Grajevce, Graovo, Grdanica, Grdelica (varoš), Grdelica (selo), Guberevac, Dedina Bara, Dobrotin, Donja Bunuša, Donja Jajina, Donja Kupinovica, Donja Lokošnica, Donja Slatina, Donje Brijanje, Donje Krajince, Donje Sinkovce, Donje Stopanje, Donje Trnjane, Donji Bunibrod, Draškovac, Drvodelja, Drćevac, Dušanovo, Žabljane, Živkovo, Žižavica, Zagužane, Zalužnje, Zlokućane, Zloćudovo, Zoljevo, Igrište, Jarsenovo, Jašunja, Jelašnica, Kaluđerce, Karađorđevac, Kaštavar, Kovačeva Bara, Kozare, Koraćevac, Krpejce, Kukulovce, Kumarevo, Kutleš, Lipovica, Ličin Dol, Mala Biljanica, Mala Grabovnica, Mala Kopašnica, Manojlovce, Međa, Melovo, Milanovo, Miroševce, Mrkovica, Mrštane, Navalin, Nakrivanj, Nesvrta, Novo Selo, Nomanica, Oraovica (kod Grdelice), Oraovica (kod Crkovnice), Orašac, Oruglica, Padež, Palikuća, Palojce, Petrovac, Pečenjevce, Piskupovo, Podrimce, Predejane (varoš), Predejane (selo), Presečina, Priboj, Ravni Del, Radonjica, Razgojna, Rajno Polje, Rudare, Svirce, Slavujevce, Slatina, Smrdan, Strojkovce, Stupnica, Suševlje, Todorovce, Tulovo, Tupalovce, Turekovac, Crveni Breg, Crkovnica, Crcavac, Čekmin, Čifluk Razgojnski, Čukljenik, Šainovac, Šarlince i Šišince.


Leskovac sa svojom okolinom, okružen planinama, manastirima starim više od pet vekova, kanjonom reke Vučjanke, Sijarinskom banjom, arheološkim lokalitetima Justinijana Prima kraj Lebana, Skobaljić grad kraj Vučja, Brnjička kulturna grupa u basenu Južne Morave, Etno-arheološki park na Hisaru, Gradac kod Zlokućana i Nekropola u Maloj Kopašnici, i Vlasinskim jezerom, mogao bi da bude veoma primamljiva turistička destinacija na jugu Srbije. Ali nažalost, ovi potencijali su veoma malo iskorišćeni najpre zbog lošeg marketinga, na šta ukazuje vrlo mali broj turista koji posećuju Leskovac.

Hidroelektrana VučjeRadan planina se nalazi zapadno od Lebana i pripada Rodopskim planinama sa najvišim vrhom Šopotom od 1409 m nadmorske visine. Njenu geološku osnovu čine silikatne stene iz paleozoika sa kristalastim škriljcima. Okružena je vencem planina koji čine Pasjača, Vidojevica, Rgajska planina i Sokolovica, koje je štite od hladnih i vlažnih struja sa severne i zapadne strane. Na istoku i jugu se otvara u Pustorečku kotlinu i sa te strane je izložena jakom sunčevom zagrevanju, što za posledicu ima topliju i blažu klimu. To je proizvelo svojevrstan fenomen, jer se tzv. hrastov vegetacioni pojas sa klasičnih 700 m podigao na 800 m - 900 m nadmorske visine. Zahvaljujući toplijoj klimi na Radan planini je opstalo nekoliko endemskih i reliktnih biljnih vrsta, među kojima su najznačajniji ostaci prašume iz doba tercijara. Ubraja se u red pitomih planina i pogodna jeza skijaške staze. Sedamdesetih godina je ovde izgrađen prelepi hotel koji je radio samo nekoliko godina, jer ova siromašna opština nije imala dovoljno novca da tu napravi skijaški centar.

Hotel Vlaina na KukaviciKukavica spada u rodopske planine i nalazi se južno od Leskovca. Najviši vrh je Vlajna na 1442 m nadmorske visine. Venac svih vrhova, sa dolinom Goleme reke, deli planinu na dva dela - severni na kome nema naselja i južni u čijim se delovima javljaju sela. Kukavica je dugo vremena pogranična zona i veoma važno vojno uporište. Danas se na vrhu Vlajna nalazi meteorološka stanica i vojni objekti, a od nekadašnjih rimskih i turskih naseobina je malo šta ostalo. Sličnu sudbinu kao i hotel na Radan planini, doživeo je i glamurozni planinarski dom na Kukavici, u čijem podnožju se na reci Vučjanka nalazi druga po redu izgrađena hidrocentrala u Srbiji. Dobro očuvana postrojenja još uvek proizvode struju, a leskovačka „Elektrodistribucija“ je u njenom sklopu opremljenih nekoliko soba za prenoćište visokih delegacija. Iznad centrale se nalazi živopisni kanjon Vučjanke, jedinstveno čudo prirode, koga leskovačke nevladine organizacije godinama pokušavaju da smeste na vrih liste turističkih atrakcija Srbije.

Manastir Sv. JovanDvadesetak kilometara od Leskovca, u ataru sela Jašunja, smeštena su dva jedina manastira u Jablaničkom okrugu - ženski manastir Presveta Bogorodica, koga su podigle monahinje plemenitog grčkog roda i muški manastir Svetog Jovana, delo ruku Andronika Katakuzena sa braćom. Manastiri, koji su okruženi gustim nepreglednim šumama, stari su preko 500 godina, a niko ne može da ostane ravnodušan pred freskama, kojima je oslikana i spoljašnost muškog manastira.

Sijarinska banja se nalazi u Opštini Medveđa, 52 km od Leskovca, na ukrštanju puteva Leskovac - Priština, na obalama reka Jablanice i Banjske, u podnožju planine Goljak. Banja je uvučena u klisuru i poseduje 18 izvora mineralne vode različitog sastava sa temperaturama od 32 do 72°C. Posebnu lepotu i atrakciju predstavlja gejzir tople vode, jedinstven u Evropi, čija visina dostiže i do 8 m, a pored koga je izgrađen kompleks manjih bazena i fontana.

Caričin Grad7 km od Lebana, a 30 km od Leskovca, na uzvišici prema Radan planini nalazi se uređeni arheološki likalitet Caričin grad (Justinijana Prima), iz šestog veka nove ere, za koji se smatra da je rodni grad rimskog imperatora Justinijana I. Grad se sastoji od tri arhitektonske celine koje su opasane bedemima. Na najuzvišenijem delu je akropolj koji je bio u službi arhiepiskopije. Na njemu se nalazi najveća crkva Caričinog grada - episkopska bazilika i palata u kojoj je stolovao arhiepiskop, krstionica i, kako se pretpostavlja, škola za obučavanje vernika. Gornji grad se prostire oko Akropolja. On je dvema ulicama podeljen na četiri kvarta. Na mestu gde se ulice seku nalazi se kružni trg. U kvartovima su centralne tačke bile crkve. Duž ulica nalazile su se zanatske i trgovačke radnje, javne građevine, stambeni objekti. Donji Grad se prostire južno od Gornjeg Grada na najnižoj terasi. U Donjem Gradu su do sada otkriveni sakralni objekti, objekti javnog karaktera i stambena četvrt.

Skobaljić grad se nalazi na vrhu stenovitog grebena planine Kukavice na levoj obali kanjona reke Vučjanke, 18 km od Leskovca. Za kulturno dobro proglašen je 1986. godine. Grad se sastoji od Gornjeg, Donjeg grada i podgrađa koje se prostire na istočnoj strani. Zahvata površinu od 2h. Najmoćniji bedemi se nalaze na zapadu, a na severu se nalazi odbrambeni rov. Gornji Grad je kvadratnog oblika sa oko 400 kvadrata površine i u njemu je sačuvan moćan kulturni sloj. Dve kule su dijagonalno postavljene. Manja kula se nalazi pored kapije koja vodi u Donji grad a veća – Donžon kula se nalazi u SZ delu i njeni zidovi su očuvani do visine prizemlja. Na ovom prostoru pronađeni su fragmenti grnčarije iz perioda III-I veka p.n.e. u sloju rušenja zida građenog od kamena povezanog blatom. Sloj je datovan republikanskim denarom iz 100. godine p.n.e. To su ostaci tvrđave iz predrimskog vremena. Mlađa faza utvrđenja potiče iz ranovizantijskog vremena iz VI veka . Sačuvani su delovi bedema građeni od kamena i maltera. Ovaj bedem je oštećen – presečen bedemom s kraja XIV i prve polovine XV veka. Donji Grad sa podgrađem veličine 1400 kvadrata se prostire istočno od Gornjeg Grada i prati konfiguraciju terena. Istraživanja su vršena na severnom, najnižem delu, na mestu gde se pretpostavlja da je bila kapija, koja nažalost nije otkrivena. Na istočnoj strani otkriveni su ostaci kule koja je zidana u mešovitoj tehnici od opeke i kamena i pripada ranovizantijskom vremenu.

30 lokaliteta kulturne grupe Donja Brnjica se nalazi u basenu Južne Morave. Od toga se 15 nalazi u leskovačkom kraju, i to 12 naselja i tri nekropole. Do sada su registrovana samo dva staništa brnjičke kulturne grupe i oba se nalaze na lokalitetu Hisar u Leskovcu. Ova kulturna grupa hronološki pripada poznom bronzanom dobu.

Arheološki lokalitet Hisar u Leskovcu nalazi se na kraju izdužene kose, na međi plodnih dolina reka Jablanice i Veternice, na nadmorskoj visini od 310m. Zahvaljujući povoljnom strategijskom položaju, s jedne strane, i blagim padinama usred plodne leskovačke kotline, s druge strane, naseljavan je od praistorije pa do danas. Otkriven je veliki broj arhitektonskih i drugih objekata, mnoštvo keramičkog materijala, novca i veliki broj arheoloških predmeta od metala, stakla, kosti i kamena koji dokumentuju život dug sedam milenijuma na Hisaru – odnosno u Leskovcu. Ostaci najstarijih naselja potiču iz srednjeg i mlađeg neolita. Hisar je naseljavan i tokom svih perioda metalnog doba: bakarnog srednjeg bronzanog doba gvozdenog doba. Otkrivani su ostaci utvrđenja iz kasnoantičkog doba – IV vek n.e. i ranovizantijskog doba – VI vek n.e, kao i srpskog srednjeg veka i turskog perioda. Pored naselja i utvrđenja otkriveni su i delovi nekropola iz ranovizantijskog doba i srpskog srednjeg veka – XII-XIII vek.

Lokalitet Gradac nalazi se blizu sela Zlokućana kraj Leskovca. Nalazi se iznad ušća Jašunjske reke u Južnu Moravu. Svojim prirodnim položajem brežuljak je poslužio kao baza za podizanje naselja na najširem zaravnjenom platou koji ima blagi pad prema severozapadu. Materijal nađen ovde pripada vinčansko-pločničkoj fazi (mlađi neolit) sa obiljem elemenata ranog bronzanog doba juga.

Na pola puta od Leskovca prema Grdelici, u selu Mala Kopašnica otkrivena je rimska nekropola sa grobovima spaljenih pokojnika. Nekropola je pripadala naselju koje je živelo u II i u prvim godinama III veka n.e. Luksuzni grobni nalazi govore o velikom bogatstvu naselja. U svim grobovima su pronađeni bronzani novčići, keramičko posuđe, nakit od staklene paste i zlata, oružje, alat itd. Zlatan nakit ukazuje na veoma razvijenu zanatsku radinost ovoga kraja u vreme Rimskog carstva. pretpostavlja se da je ovo naselje opustošeno u šestom veku nove ere.

Vlasinsko jezero se nalazi na 70 km od Leskovca, na 1213 m nadmorske visine i najveće je i najviše veštačko jezero u Srbiji sa površinom od 16 km2. Okruženo je planinama Vardenik, Gramada i Čemernik. Ono što je specifično za Vlasinsko jezero su takozvana plutajuća ostrva, koja nastaju pri dizanju vodostaja jezera. Ostrva su od treseta, što je posledica vekovnog raspadanja mahovina tresetnica.

U selu Strojkovce blizu Leskovca se nalazi prvi muzej tekstila koji je smešten u jednoj staroj vodenici.

U samom centru grada nalazi se nekoliko kuća koje su pod zaštitom države i čiji je životni vek duži od 120 godina. To su Šop-Đokićeva kuća, kuća Bore Dimitrijevića-Piksle, Tonkićeva palata...

Sve ovo predstavlja pravo blago juga Srbije i Leskovca kao administrativnog centra i sve ovo obećava da u nekom narednom periodu Leskovac vidimo kao turistički razvijen grad.

Za razvoj leskovačkog turizma zadužena je Turistička organizacija Leskovca (TOL). Turistička organizacija se bavi promocijom i unapređenjem turizma na teritoriji opštine Leskovac. Aktivnosti su podeljene u tri kategorije:

   1. informativno-propagandne i promotivne (organizacije specoijalnih radio i Tv emisija o turizmu, nastupi na sajmovima i berzama turizma, servisiranje ajta sa turističkim informacijama...),
   2. izdavačka delatnost (izdavanje turističkih vodiča i informatora za okrug i opštinu, izrada turističkih i promo filmova, planova grada, razglednica, suvenira sa obeležjima grada i okoline...) i
   3. manifestacije (organizacija privredno-turističke manifestacije «Roštiljijada» i kumturno-zabavne manifestacije «Leskovačko leto»...).

gagadijete

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 2
    • Dijete za brzo mrsavljenje
Odg: Leskovac - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #1 poslato: 05-03-2011, 23:30:16 »

CITIRAM
"Leskovačka istorijografija tvrdi da se prvi put kao naseljeno mesto pominje u povelji kralja Milutina (oko 1308. godine) i kao selo Leskovac u povelji cara Dušana Most i Hisar(1348. godine). Međutim, lokaliteti pomenuti u ovim poveljama ne nalaze se na mestu današnjeg Leskovca niti u njegovoj okolini!"
Ovo gore navedeno nije tačno !
Hisar je deo grada Leskovca i poznat arheološki lokalitet.
« Poslednja izmena: 05-03-2011, 23:31:37 od strane gagadijete »
Sačuvana

raderadic

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1
    • mape ulica
Odg: Leskovac - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #2 poslato: 21-06-2016, 12:19:00 »

leskovac se pominje kao Dubocica i mnogi gradski sportski klubovi nose ime dubocica , cak citavo jedan kraj se zove dubocica a ima i ulica
Sačuvana
ja volim da budem sa vama

jovanarsic200

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1
    • apartmani beograd rent
Odg: Leskovac - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #3 poslato: 13-12-2016, 18:54:14 »

leskovac je dobio naziv po leski ili lesnjaku
Sačuvana
ja sam tu gde sam
 

Stranica je napravljena za 0.092 sekundi sa 25 upita.