Uh...to je zaista obimna materija...i malo je reci samo "obimna".. Ne znam sta bi ti preporucio. A ja ne mogu bas da pisem o svemu.
U principu,sve odluke o tome kako ce funkcionisati Hriscanstvo se donose na Vaseljenskim Saborima. Prvi takav sabor je Sveti Vaseljenski Sabor koji je odrzan u Nikeji 325 g. a do sada ih je odrzano sedam.E na tom saboru je,izmedju ostalih,doneta i odluka kako ce se izracunavati dan Vaskrsa Hristovog(Uskrs). Do tada je to bio problem jer se nije tacno znalo kada se on pada. Ovo vazi za Hriscane.
E sad,Jevreji slave Pashu. Hriscanima naravno jevrejski praznik nije nista znacio ali su svoju Pashu(Uskrs) Hriscani slavili kada i Jevreji svoju*.
* inace PASHA u prevodu znaci prelazak. Da ne bude zabune,Jevreji "Pashom" oznacavaju izbavljenje (prelazak) iz egipatskog ropstva a Hriscani prelazak iz smrti u zivot(vaskrsenje Hristovo)...pa se i kod jednih i drugih koristio taj termin-"PASHA".
Naravno,Hriscani nisu mogli da dozvole da postoji zavisnost od Jevrejskog kalendara,pa je na Svetom Vaseljenskom Saboru u Nikeji 325 g. doneta odluka kako ce se Uskrs slaviti...odnosno kog dana. E posto je tada bio u upotrebi kalendar koga je Julije Cezar uveo u upotrebu 300 godina ranije,normalno je da je on i koriscen u odredjivanju datuma hriscanskog praznika. Pravila su sledeca:
1. Svi hriscani moraju da slave Uskrs istoga dana.
2. Hriscani nemaju vise nista zajednicko sa jevrejima i hriscanski kalendar mora biti nezavistan od jevrejskog.
Zato se ne sme dogoditi da Uskrs i Pasha padnu istoga dana. Posto Pasha pada uvek pre prolecne ravnodnevnice, Uskrs ne sme pasti na dan prolecne ravnodnevnice, niti pre nje. Na taj nacin ce Uskrs uvek padati posle prolecne ravnodnevnice.
3. Uskrs se mora slaviti u nedelju.
4. Uskrs ce se slaviti u prvi nedelju koja padne posle prvog punog meseca posle prolecne ravnodnevnice, ili na dan punog meseca, ako pun mesec padne u nedelju
E prolecna ravnodnevnica je definisana kalendarom i ona pada 21 marta i Uskrs uvek mora da bude posle tog datuma odlukom prvog Vaseljenskog Sabora. Da bi se odluke Vaseljenskog Sabora mogle menjati,mora se sazvati novi Vaseljenski Sabor jer je crkvenim zakonom strogo definisano da odluke sa jednog V.S. se mogu menjati jedino na drugom V.S.
E sad,ni katolicka ni pravoslavna crkva se ne pridrzavaju odluka prvog Vaseljenskog Sabora iz razloga sto su kalendari nedovoljno precizni i svaki ima svoja odstupanja.