Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: počeo Gospojinski post  (Pročitano 6883 puta)

0 Članovi i 3 gostiju pregledaju ovu temu.

ignja

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 1068
počeo Gospojinski post
« poslato: 14-08-2010, 06:51:47 »

GOSPOJINSKI POST   
ž
Pravoslavni hrišćani u Srbiji danas su počeli dvonedeljni Gospojinski post koji spada u red strožijih, što znači da se ne jede meso, mleko, ulje a riba 19.a vgusta za praznik Preobraženja.
 
Gospojinski post traje do 28. avgusta, on je jedan od četiri višednevna posta koja prethode velikim crkvenim praznicima, Božić, Uskrs, Petrovdan i Velika Gospojina.
 


Pravoslavni poste i sredom i petkom, jer je u sredu Gospod Isus Hristos uhvaćen a u petak razapet. Post se pominje još u Svetom Pismu. Teolozi podsećaju da je Adamu i Evi bilo zabranjeno da jedu od drveta poznanja, postio je Mojsije, proroci Samuilo i Ilija, veliki junak Sampson a najčešće se ukazuje da se od hrane uzdržavao i sam Gospod Isus Hristos u pustinji, posteći četrdeset dana.

U pravoslavnom shvatanju hrišćanske vere, ističe se da suština posta nije samo u uzdržanju od odredjene vrste hrane. Duhovnici kažu, telo se smiruje a duh oslobadja. Hrana je samo početak, osnova posta a mnogo značajnija je njegova duhovna sadržina. Istinski post oslobadja čoveka od tiranije duševnih strasti i rdjavih pomisli.

U vreme posta sveštenici podsećaju i danas, posle toliko vekova, verne na ove reči uz napomenu da hrišćanski treba živeti svakoga dana a ne samo u vreme posta. Medjutim, čovek je promenljive prirode, živimo u burno vreme kada mnogi ne stižu da odlaze na bogosluženja, pa i zaboravljaju često šta je suština pravoslavnog života. Zato je vreme posta i podsećanje na hrišćanske vrline, prilika da se svaki pojedinac makar malo poboljša, da se nauči uzdržanju od hrane i pića, loših dela. Uostalom i medicina danas preporučje razne vrste uzdržanja od hrane čime se leči telo i jačaju njegove funkcije. Ipak, najvažniji cilj posta jeste da se uz njegovu pomoć stekne zajednica sa Bogom. Ta zajednica je najpotpunija na pričešću, kada u crkvi tokom Svete Liturgije, verni dobijaju u kašičici hleb i vino, koji simbolizuju  telo i krv Hristovu. Mnogi pravoslavci se pričešćuju veoma često, skoro na svakoj liturgiji, a dobar deo njih upravo koristi vreme posta da bi se ispovedili i pričestili. Zato su u vreme posta crkve punije, ljudi se trude da makar tih dana češće posećuju hramove, da se mole, da ostvarju čvršću vezu sa Bogom.

OTKUD POST I ČEMU SLUŽI?
 
Hrišćanski post vodi poreklo od gospoda Hrista. Gospod je i sam postio četrdeset dana, pre nego je počeo da propoveda svoji nauku, kao što je postio pre njega i Prorok Mojsej i drugi Proroci.
Postili su i Apostoli i svi pravoslavni hrišćani kroz vekove.
"Post je sve Svete rukovodio u životu po Bogu", kaže Sveti Vasilije Veliki.
Prva zapovest Božija u Raju bila je zapovest o postu, tj. o uzdržanju. Otuda je i prvi čovekov greh protiv posta.
 

Kao što u grehu učestvuje i duša i telo, potrebno je da i u vrlini i oslobodjenju od greha učestvuju oboje.
Cilj je očišćenje tela, jačanje volje, uzdizanje duše.
Posteći, hrišćani se sećaju neprestano Hristovih stradanja za njihovo spasenje.

Pravi post ima dve strane: telesnu i duhovnu. Sastoji se u uzdržanju od mrsne hrane, ali prvenstveno u uzdržanju od rdjavih misli, želja i dela. Post umnožava ljubav i molitvu i spremnost na vršenje svih Evandjelskih vrlina. Duša ima dva krila kojima leti u nebo: post i molitvu. On je lek za duševne i telesne bolesti i od svakog demonskog dejstva.

Sam Spasitelj je rekao: Ovaj rod se izgoni postom i molitvom", njemu se duša i telo pripremaju da postanu hram Duha Svetoga.

Istinski duhovni život je nezamisliv bez posta.

Postoje višednevni postovi (Uskršnji, Petrovski, Gospojinski i Božićni) i jednodnevni (svake srede i petka sem razrešenih sedmica, Krstovdan uoči Bogojavljanja, Usekovanje glave Sv.Jovana Krstitelja,Vozdviženije Časnoga Krsta,14.septembra).

*Preuzeto iz knjige"NEMA LEPŠE VERE OD HRIŠĆANSKE"
 
Sačuvana
kakve su ti misli, takav ti je i život
 

Stranica je napravljena za 0.62 sekundi sa 20 upita.