Priroda je bila veoma darežljiva prema dolini Resave, darovala je lepotama i retkostima koje se retko sreću. Resava je spona između Istočne Srbije i Šumadije, a Despotovac je privredni, kulturni i politički centar Gornje Resave.
Despotovac leži na Resavi, prostire se u tri morfološke celine:Beljanicu, Kučaj i Moravsku dolinu. Položaj opštine Despotovac je veoma povoljan. On je po mnogo čemu zanimljiv kao i njegova prošlost, okolina i običaji. Smešten je na izlazu iz Resave iz uklještenog meandra, odakle ona kreće kroz kotlinu i kreće svoj put prema Velikoj Moravi.
Po svojoj arheološkoj starosti dolina Resave se može meriti sa najstarijim delovima sveta. U dolini resave postoje pećine koje su bile nastanjene još u doba neolita, a možda i paleolita. O tome svedoče pećine obložene debelim slojem patine od dima kao i ostaci oružija i oruđa koje je tada korišćeno (kamene sekire, čekići, kresnice, itd.). Ovi dokazi ukazuju da je Resava bila naseljena pre nekoliko hiljada godina. Starosedeoce doline Resave činilo je Ilirsko pleme Skordisci čije je sedište bilo smešteno na mestu današnjeg sela Dvorište.
Rimska epoha je ostavila znatno vidnije tragove na mestu današnjeg sela Medveđa. Slovenska epoha započinje u 7.-om veku, što se može zaključiti po artiohektonskim, arheološkim i etnološkim ostacima. Dolaskom Turaka na Balkan, društvene prilike se veoma brzo menjaju, a nakon Kosovskog boja srpskoj vlasteli je potuno jasno da njihov prodor ne može da se zaustavi i počinju pripreme za odbranu. Po ugledu na oca Lazara, Stefan zida grad-tvrđavu Manasiju i ona vrlo brzo postaje kolevka duhovnosti i kulture srpskog naroda.
Kako je vreme odmicalo običaji su gubili svoju težinu. Nekada su bili neizostavni deo ljudskog života, imali su veze sa svim letnjim događajima u čovekovom životu. Iz svih zapisa shvatamo da su običaji nastali i bili jedini vid zabavljanja naših predaka.
Opština Despotovac je naširoko pozanta,bila,po svojim folklornim i pevačkim sposobnostima koje su još uvak gaje i trudi se da se održe.
Zanimljivi su svadbeni običaji - koji su se verovatno i jedini ostali isti i koji se jos uvek čuvaju i neguju. Karakteristike svedbenih običaja jesu – da se mlada sakrije, da mladoženja ne može da uđe po mladu dok ne pogodi jabuku koja visi na određenoj visini ispred mladine kuće i slično.
Takodje su se održali običaji povodom Božića - kada domaćin na Badnje jutro ustaje rano i odlazi po Badnjak, koji se gori treći dan Božića.
U geomorfološkom pogledu u opštini Despotovac izdvajaju se dve prirodne celine:
* brdsko-planinski predeo u centralnom i istočnom delu opštine, predstavlja padinama Beljanice i Kučajskih planina;
* ravničarski predeo u zapadnom delu opštine, predstavljen dolinom Resave (gde je najniža nadmorska visina na teritoriji opštine od 130 m).
* Reljefne karakteristike se dele na:
* Kučajske planine (1158 m.n.v.) prostiru se istočno od Jagodine i Ćuprije, a zapadno od Bora i najvećim delom zalaze u teritoriju opštine Despotovac.
* Beljanica (1339 m.n.v.) koja svojim južnim padinama pripada opštini Despotovac.
* Rečne doline:klisurasta dolina Resave, kanjon Suvaje (obuhvata deo predela između Velikog brda i Vite bukve), klisura Čemernice (usečena pod vertikalnim i više stotina metara visokim krečnjačkim odsecima Beljanice), klisura Kločanice, dolina Nekudova.
Široko su rasprostranjeni na teritoriji opštine, posebno u njenom zapadnom i severnom delu, odnosno područiju Beljanice i Kučajskih planina kao velikih kraških područija.
Klima opštine Despotovac je umereno-kontinentalna. Srednja godišnja temperatura vazduha u Gornjoj Resavi (Despotovac) iznosi 11,40C, dok je na planinskim grebenima temperatura niža za oko 3-5oC. Relativna vlažnost vazduha se kreće od 82% u zimskim mesecima do 65% u letnjem periodu godine. Srednja godišnja količina padavina kreće se od 658mm u najnižim delovima opštine do 850mm u planinskom područiju. Najčešći vetrovi su iz severozapadnog i jugoistočnog pravca.
Saobraćajna povezanost opština Despotovac sa opštinama u okruženju je na zavidnom nivou. Ukupna dužina putne mreže iznosi 199 km, od čega 161 km pripada savremenim kolovozima. Opština Despotovac se nalazi u blizini saobraćajnog koridora u Republici – Koridora X, od Beograda je udaljena oko 130 km, a od Niša 140 km. Na teritoriji opštine postoji i železnicka pruga Markovac-Svilajnac-Despotovac-Resavica u dužini od 42 km. Povezanost sa auto-putem Beograd-Niš je:
* Despotovac-Svilajnac-Markovac ....................................... 35km
* Despotovac-Ćuprija ............................................................ 22km
* Despotovac-Jagodina .......................................................... 35km
Vazdušna povezanost nije razvijena, a skoro podjednake je udaljenost od aerodroma u Beogradu i Nišu.
Opština Despotovac se prostire na površini od 623km2, obuhvata 33 naseljena mesta i ima 33.177 stanovnika.