Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Vladičin Han - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 4095 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Vladičin Han - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 17-10-2009, 17:59:39 »

Vladičin Han spada u red mladih naselja.

Prvi put se pominje pre oko 120 godina. Ime je dobio po usamIjenoj kući - hanu, koja se nalazi na “carskom drumu”,u ataru sela Kalimance. Prema podacima publiciste Tatomira P. Vukanovica, kuću je polovinom 19. veka, podigao izvesni Stefan Grk. Reč je, inače, o Grku Stefanosu Stefanopulusu koji je, bežeci od Turaka, ovde našao utociste, sagradivši "han" za prihvat karavana. Stefan je kasnije han prodao skopskom mitropolitu Pajsiju, po čijoj je crkvenoj tituli (vladika), han dobio ime Vladičin Han. Ubrzo je isto ime dobilo i naselje koje se tu formiralo.Od 1887. godine, Vladičin Han je u službenim spisima naselje koje je i sedište sreza poljaničkog.

Razvoju naselja i ovog kraja, posebno je doprinela izgradnja železničke pruge 1886. i mosta na Južnoj Moravl 1910. godine. Prema prvom popisu stanovnika od 1890. godine,Vladičin Han je imao 26 kuća i 101 stanovnika, a 1895.godine, 60 domaćinstva sa 325 stanovnika. Vec 1921.godine, proglašen je za varošicu, iako se opština i narednih šest godina zvala kalimanska.

Kao i svi ovi krajevi i Vladičin Han je, u toku balkanskih i Prvog svetskog rata, veoma stradao od bugarskih i nemačkih okupatora. O tome govore podaci iz popisa od 1921. godine, kada je ovde registrovano samo 66 domaćinstava i 317 stanovnika. Već 1930. godine, popisom je ustanovljeno da ovo mesto ima 450 stanovnika i 117 kuća.

Novi, ukupni slom, grad je doživeo u Drugom svetskom ratu, kada je okupiran od strane Bugarske, koja je za četiri godine odavde internirala oko 2.300 meštana, a spalila 1.160 zgrada. lz ove opštine je 1.850 boraca pristupilo oslobodilačkim jedinicama, od kojih je 152 dalo živote na ratištima širom Jugoslavije. Vladičin Han je, 8. Septembra 1944. godine, oslobodila 8. srpska brigada 22. divizije. Od tada počinje jedna nova stanica istorije ovog grada i njegov nagli ekonomski, kulturni i sveukupni razvoj.

Između dva svetska rata Vladičin Han je bio varošica sa razvijenom trgovinom i zanatstvom. Podaci kažu da je varoš 1930. godine, imala 20 trgovaca koji su godišnje izvozili 50 do 100 vagona jabuka i krušaka, 30 vagona volova i oko 6.000 ovaca i koza. Te 1930. godine,varoš je imala 5 vodeničara, 2 kazandžije, 12 kovača, 3 kolara, 5 krojača, 2 obućara, 5 pekara, 2 potkivača, 2 stolara, 15 terzija i po jednog limara i užara. U 57 radnji, pored majstora, radilo je 96 kalfi i šegrta. Prvo industrijsko preduzeće ovde je formirano u kamenolomu (majdanu) Momin Kamen, koji je, po nekim podacima, radio još u vreme Turaka.Zvanično, prvo industrijsko preduzeće je Fabrika za proizvodnju crepa i cigle, sagrađena 1930/31. godine, koja je bila vlasnislvo Miodraga Kostića, Dragutina Stankovića i Mihajla Đordevića, a zapošljavala je oko 25 radnika. Prvo državno industrijsko preduzeće bila je Duvanska stanica, koja je počela sa radom 1937.godine, mada je ovde duvan otkupljivan još pre Prvog svetskog rata.lndustrijski i ukupni razvoj mesta posebno je živnuo 1938. godine, kada je Vladičin Han dobio struju.

Prvi zvanični rezultati posle rata kažu da je Vladičin Han, 1948. godine, imao 1.262 stanovnika i 350 domacinstava. Već 1953. godine, podaci popisa beleže da je ovde bilo 1.782 žitelja. Značajno pomena je da je varoš 1956. godine, dobila svoj prvi Urbanistički plan, a u rasponu od 1958. Do 1962. uraden je i Detaljni urbanistički plan. Time je dojučerašnje drumsko naselje i palanka na putu, počelo da dobija urbane konture i lik varoškog naselja industrijskog tipa, što je uslovilo izgradnju vodovodne mreže 1964. godine.

Posebna karakteristika ovog mesta je brz industrijski razvoj. Tako je sredstvima zajednice i vanrednim naporima svih stanovnika komune, od 1954. godine, sagradeno nekoliko industrijskih kapaciteta koji su odavno stekli veliku reputaciju na privrednoj karti Srbije. To su: Preduzeće za otkup i obradu duvana, Industrija gradevinskog materijala Balkan Brick, Industrija nameštaja "Sloga", Vodoprivredno preduzeće "Haning", Poljoprivredni kombinat "Delišes", Fabrika omotnog papira “FOPA”, Preduzeće za obradu obojenih metal a "Južna morava', Fabrika za preradu plastičnih masa "Hanplast" i drugi.

Popisom stanovnistva 1991. godine, grad je imao 7.835, a opština 25.255 stanovnika. Procenjuje se da je 1996. godine, grad imao 12.500 stanovnika.
 

Stranica je napravljena za 0.097 sekundi sa 21 upita.