Znamo svi da su glavni problemi u Ćupriji velika nezaposlenost i siromaštvo. Kao što sam već pričao, glavni problem je to što u Ćupriji skoro ništa od privrede ne radi. Šta radi u Ćupriji ? Rade prodavnice, znači trgovina, trange-frange, i na svakom koraku su kladionice sa onim aparatima i automatima, banke koje visokim maržama i kamatama deru stanovništvo i ovo malo što imamo od privrede i kafići.
Jedino dugoročno rešenje za izlazak Ćuprije iz krize i bede je povećanje industrijske PROIZVODNJE I IZVOZA ! Kako to može da se postigne ? Naša propala preduzeća i firme već dugo godina ne rade a videli smo na mnogim primerima da ni privatizacija nije baš najbolje rešenje i po meni su jedina trajna rešenja DIREKTNE ODNOSNO GRINFILD INVESTICIJE. Šta to znači ? Grinfild (zeleno polje) investicija je ono ulaganje kada investitor kupi ili otkupi gradsko građevinsko zemljište, najčešće parcele pored puta u industrijskoj zoni i tu OD TEMELJA NAPRAVI NOVU FABRIKU i tu otpočne sa nekom proizvodnjom. Na osnovu prethodnog iskustva iz Srbije vidimo da su većina grinfild investitora strani investitori ali grinfild investitori mogu da budu i domaće firme i konzorcijumi ili npr. gastarbajteri poreklom iz Ćuprije koji su svoj radni vek proveli na Zapadu i sada bi da otpočnu neki biznis u svom rodnom gradu i tu da ulažu svoje zarađene pare. Ćupriji su ko 'leba potrebne ovakve investicije i kao što sam već pisao na ovom forumu, ĆUPRIJA IMA MNOGO POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE GRINFILD INVESTICIJA I RAZVIJANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODN JE I IZVOZA ZATO ŠTO ĆUPRIJA IMA FENOMENALAN GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ. Ali te razvojne potencijale i taj položaj grada niko u Ćupriji ne koristi.
Naime, Ćuprija se nalazi u Centralnoj Srbiji između 2 najveća srpska grada Beograda i Niša, i nalazi se odmah pored autoputa E-75. Ovaj autoput je deo međunarodnog Koridora 10 koji spaja Istok i Zapad, Evropu i Aziju itd. Vidite na televiziji da svi bruje o tom Koridoru 10, radovi u Vojvodini su već počeli i svi pričaju da je to (uz Južni tok) jedan od najvažnijih razvojnih projekata za Srbiju. Postoje železnički i putni koridor 10, uskoro će početi radovi na železničkom koridoru 10, konkretno na pruzi Ćuprija-Jovac ali gledano na republičkom nivou to je stvarno dugoročni projekat i tu će radovi trajati nekoliko godina dok je sa putnim koridorom malo jednostavnija situacija i tu su radovi već počeli. Hteo bih da napomenem i to da je Srbija već dobija kredit od Svetske banke za radove na Koridoru 10. Ćuprija i Paraćin sada grade zajednički izlaz na Koridor 10 u cilju razvoja industrijske zone Zmič koja se nalazi između ova 2 grada i ovo piše na zvaničnom sajtu Ćuprije.
Zašto sve ovo pričam ? Zato što ste sigurno na TV-u 100 puta čuli koliko je važan položaj i putna infrastruktura za industrijski ili bilo koji drugi razvoj nekog grada. To je jednostavno veoma važno i Ćuprija na osnovu svog geostrateškog položaja ima krupne potencijale za razvoj industrijske proizvodnje i izvoza. Ovo kažem zato što se Ćuprija nalazi na međunarodnom autoputu a to jednostavno potencijalnim investitorima znatno olakšava distribuciju i izvoz robe koju bi proizveli u Ćupriji.
Ali pre svega da nabrojim razloge zbog kojih bi strani investitori trebalo da investiraju u Srbiju a posle ću da pišem o tome zašto bi svoje industrijske pogone trebalo da prave i otvaraju baš u našem gradu Ćupriji.
Naime, Srbija ima nekoliko potpisanih sporazuma o slobodnoj i olakšanoj trgovini. Glavni od njih je sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom tj. sporazum o slobodnom izvozu u Rusiju robe proizvedene u Srbiji uz plaćanje minimalne carine. Agencija SIEPA je republička Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza i evo šta piše na sajtu SIEPE o svim ovim sporazumima,
http://www.siepa.gov.rs/site/sr/homeSporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije potpisan je avgusta 2000. godine.
Sporazum propisuje da se za robu, za koju se može dokazati da je poreklom iz Srbije (više od 50% sadržaja iz Srbije), a u skladu sa principima Svetske trgovinske organizacije, primenjuje carina od 1% kada je namenjena za tržište Rusije.
Lista proizvoda na koje se ne primenjuje režim o slobodnoj trgovini svake godine se menja, a trenutno se na njoj nalaze: šećer i konditorski proizvodi, piletina, neka alkoholna pića, kozmetički proizvodi, pamuk, tepisi, nameštaj i motorna vozila.
Srbija je jedina zemlja izvan Zajednice nezavisnih država, odnosno bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je potpisala ovakav sporazum sa Rusijom.
Rusija je po površini najveća država na svetu pa vi vidite koliko bi za Ćupriju mogao da bude značajan ovaj sporazum, dakle da privuče investitore koji bi u našim industrijskim zonama proizvodili neku robu a zatim je bescarinski izvozili za Rusiju. Idemo dalje:
CEFTA je sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope. Ovaj sporazum je od 1. maja 2007. godine zamenio bilateralne sporazume između: Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i UNMIK na Kosovu. Ovaj sporazum propisuje da se neće uvoditi nove uvozne carine, odnosno da se postojeće carine neće povećavati.
Takođe, sporazum određuje uslove akumulacije porekla proizvoda, u tom smislu da se smatra da proizvodi izvezeni iz naše zemlje imaju poreklo iz Srbije ako sastavni materijali potiču iz zemalja CEFTA, Evropske unije, Islanda, Norveške, Švajcarske (uključujući i Lihtenštajn), ili Turske, ali da se takvi proizvodi dodatno obrađuju u Srbiji, tako da je dodata količina materijala veća od količine materijala ugrađenog u drugim zemljama.
EVROPSKA UNIJA:
Srbija ima preferencijalni status za plasman svojih proizvoda sa pretežnim domaćim poreklom na tržište Evropske unije, što znači da proizvodi, sem vina i mladog junećeg mesa, tzv. "baby beef", kada se plasiraju na tržište zemalja EU ne podležu carini i drugim dažbinama.
SAD
Spoljnotrgovinska razmena sa Sjedinjenim Američkim Državama velikim delom se odvija na osnovu Generalnog sistema preferencijala (GSP). GSP program omogućava bescarinski uvoz više od 4.650 srpskih proizvoda, uključujući i većinu finalnih proizvoda i poluproizvoda, kao i određenih poljoprivrednih i osnovnih industrijskih proizvoda. Ovom listom nisu obuhvaćeni uglavnom tekstilni i proizvodi od kože, kao i obuća. Lista proizvoda se revidira dva puta godišnje na osnovu sugestija američkih proizvođača.
Srbija je 31. marta ove godine potpisala i Sporazum o slobodnoj trgovini sa Belorusijom. Evo teksta i o tome:
Потписан Споразум о слободној трговини између Србије и Белорусије
Данас је Минску потписан Споразум о слободној тговини између Србије и Белорусије који предвиђа међусобно укидање царина и осталих дажбина.
У име Влада Србије и Белорусије, Споразум су потписали Потпредседник Владе Србије и министар економије и регионалног развоја Млађан Динкић и министар спољних послова Белорусије Сергеј Николајевич Мартинов.
„Споразум о слободној трговини са Белорусијом који смо данас потписали је јако важан јер ће наша привреда имати могућност да без царина извози робу на тржиште које има 10 милиона становника. Такође, страни инвеститори који буду производили у Србији имаће исту ту повластицу. Дакле све што се буде производило у Србији моћи ће да се извози у Белорусију без царине што ће значајно повећати наш извоз“, изјавио је министар Динкић и објаснио да је стратегија Србија у наредном периоду да буде једна од најпривлачнијих земаља за производњу ради извоза без царине у треће земље.
Споразум о слободној трговини између Србије и Белорусије предвиђа међусобно укидање царина и осталих дажбина за све производе из Царинске тарифе, осим за неколико роба за које ће се плаћати царина приликом увоза, односно извоза у оба правца (робе за које не важи укидање царине: шећер, алкохол, цигарете, као и половни аутомобили, аутобуси и гуме).
Link do vesti:
http://www.merr.gov.rs/aktivnosti/vesti.php?vestid=478Inače, Srbija pregovara i sa Ukrajinom, takođe o sporazumu o slodnoj trgovini i taj sporazum bi mogao mnogo da nam znači zbog izvoza zato što je Ukrajina ogromna zemlja, tačnije po površini je druga u Evropi, odmah iza Rusije.
Pored ovoga treba istaći da Srbija ima najniži porez na dobit u Evropi (10%), najniži porez na zarade (12%) a na žalost i najniže cene radne snage u okruženju ! Takođe, država nudi finansijsku podršku za strane investitore i sve je to lepo objašnjeno na sajtu SIEPE. Agencija SIEPA, takođe, organizuje i odlaske na međunarodne sajmove nekretnina i investicija a sledeći takav sajam je u Beču od 26. do 28. maja ove godine. Inđija je na primer na tom sajmu privukla nekoliko stranih investitora tako da bi i Ćuprija u budućnosti trebalo da učestvuje na tom i sličnim međunarodnim sajmovima.
Kada su u pitanju direktne strane investicije Ćuprija je tu tek na početku. Naime, na sajtu Ćuprije se nalazi jedan veoma mali tekst sa naslovom INVESTIRAJTE U ĆUPRIJU i to samo na srpskom jeziku. Pa kako oni misle da privuku strane investitore tim tekstom na sajtu ? Evo tog teksta i linka:
Investirajte u Ćupriju
Opština Ćuprija se nalazi u centralnoj Srbiji, u Pomoravlju, na 147km od Beograda i 98km od Niša. Opština Ćuprija sa svojih 18 mesnih zajednica (3 gradske i 15 seoskih) se prostire na površini od 287km2. Nalazi se na nadmorskoj visini od 123m i geografskoj dužini od 43°56` i geografskoj širini od 21°22`. Prema podacima Zavoda za statistiku iz 2002.godine opština je imala 33.567 stanovnika. Radno sposobno stanovništvo čini oko 61% ukupnog stanovništva, dok oko 8% stanovništva ima višu ili visoku stručnu spremu. Klima je izuzetno povoljna za život i rad.
Izuzetan strateški položaj i dobra putna infrastruktura
Zahvaljujući koridoru 10 koji prolazi pored Ćuprije naselje ima odličan geostrateški položaj. Ćuprija ima dobru drumsku i železničku vezu sa Beogradom i nalazi se na međunarodnom auto-putu E-75, koji spaja istočnu sa zapadnom Evropom. Infrastruktura opštine je dosta dobra i Ćuprija je pokrivena mrežom regionalnih i lokalnih puteva.
Tradicija dobrog poslovanja
Koreni ćuprijske privrede datiraju još od 15-te godine pre nove ere kada je Horreum Margi, sa razvijenim zanatstvom, trgovinom i zemljoradnjom bio značajno privredno sedište. Za privredu u Ćupriji i njen razvoj početkom 19.voka, veliki značaj je imao i most na Velikoj Moravi. Izgradnjom pruge 1883.godine, Ćuprija je postala značajan železnički čvor na relaciji Beograd-Niš.
Centralno mesto u oblasti danas zauzimaju metalo-prerađivačka industrija, prehrambena industrija, proizvodnja predmeta od plastike, proizvodnja obuće, proizvodnja stočne hrane. Poljoprivredna delatnost se obavlja na 19.413 hektara, 60 ari i 94m i to pretežno za ratarsku proizvodnju, a ostalo su površine namenjene voćarskoj i vinogradskoj proizvodnji. Najzastupljenije su žitarice, setvenih površina 65%, od kultura najviše kukuruz merkalni i pšenica. Ostvareni prinos pšenice iznosi oko 4 tone po hektaru. Voćarska proizvodnja obavlja se na 830 hektara, 94 ara i 36m2. Vinogradi zauzimaju površinu od oko 470 hektara. Šljiva je najzastupljenija voćarska kultura i u proseku godišnje proizvede oko 600 tona. U povrtarskoj proizvodnji najzastupljeniji su vrtovi. Najčešće kulture su krompir, pasulj i paprika. Na teritoriji opštine Ćuprija ima ukupno 1.570 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. Učešće malih i srednjih preduzeća u ukupnom broju preduzeća iznosi 98%. Razvoj turizma je neiskorišćeni potencijal, ali postoji niz tradicionalnih kulturnih i sportskih manifestacija. Veliki potencijal predstavlja i raspoloživa konkurentna radna snaga.
Planovi za budućnost su:
- završetak infrastrukturnog opremanja industrijske zone Zmič (izgradnja izlaza na auto-put E-75, na koridoru 10)
- završetak infrastrukturnog opremanja industrijske zone Dobričevo-Batinac (neposredno pored auto-puta E-75, na koridoru 10)
Investirajte u Ćupriju zbog:
- dobrog geografskog i saobraćajnog položaja,
- kvalifikovane i konkurentne radne snage,
- efikasne administracije
Kontakt osobe u vezi industrijskih zona su:
Zoran Jovanović tel. +381 63 681550, +381 66 296746
Ilija Paunović tel. +381 63 428654, +381 69 680805
http://www.cuprija.rs/investicije.htmlJedina mesta u kojima bi strani i domaći investitori mogli da grade fabrike i proizvodne pogone u Ćupriji su industrijske zone koje su nažalost još uvek u početnoj fazi razvoja. Radi se o pomenutim zonama Dobričevo-Batinac i Zmič. Prioritet im je industrijska zona Dobričevo-Batinac pošto se ona nalazi na samom autoputu E-75 a već sam pisao o tome koliko taj autoput MOŽE DA BUDE značajan za Ćupriju.
E pošto sam ja malo više čačkao na netu o svemu ovome, hajde da vidimo kako su delove sajta o investicijama uredile uspešne opštine Inđija i Jagodina:
Savršenu prezentaciju potencijala grada ima Inđija koja je već svima poznata po svom uspehu u domenu privlačenja stranih ulagača i brzog razvoja industrijskih zona. Oni na ovom sajtu imaju prezentaciju potencijala “INVESTIRAJTE U INĐIJU !” u PDF formatu:
http://www.indjija.net/code/navigate.php?Id=3I opština Jagodina je to EXTRA uradila na svom sajtu, ja sam se jednostavno oduševio. Naime, oni su očigledno prepisali sve one povlastice koje Srbija ima sa sajta SIEPE o kom sam pisao malopre, dodali nešto svoje i to fenomenalno upakovali u obliku POWER POINT prezentacije na srpskom, engleskom i francuskom jeziku. Neću više da vam pričam, pogledajte ovaj link i obavezno pogledajte prezentaciju na engleskom JAGODINA-INDUSTRIAL CENTER
http://www.jagodina.org.rs/sr/investirajte.phpVeoma velikog uspeha u privlačenju stranih grinfild investicija ima i opština Lapovo. Pogledajte levi deo ovog sajta o investicijama:
http://www.lapovo.org/home.htmlA vidite i ovo:
http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Milijarda-evra-za-Lapovo-Vegas.lt.htmlĆuprija u svakom slučaju treba da se ugleda na mnogo uspešnije opštine od sebe u svemu pa i u pogledu privlačenja investicija. Ove opštine koje sam naveo nemaju bolji položaj od Ćuprije ali očigledno imaju sposobnije rukovodstvo od nas.
Ono što bi Opština Ćuprija trebalo da uradi, pored isticanja svog industrijskog i razvojnog potencijala, je da maksimalno uprosti i ubrza administrativnu proceduru, tj. pojednostavi i olakša dobijanje svih dozvola za izgradnju fabrika u industrijskim zonama. Trebalo bi da daje u zakup na 99 godina ili po veoma niskim cenama (ako ne i besplatno) gradsko građevinsko zemljište u tim zonama za strane investitore. Trebalo bi da obezvedi svu potrebnu infrastrukturu za industrijske zone a ako to ne može sama da uradi, neka traži pomoć od NIP-a ili eventualno kredite od banaka. Trebalo bi da daje sve moguće povoljnosti za izgradnju pogona i da podstiče pre svega industrijsku proizvodnju odnosno razvoj svih pogona osim trgovinskih (megamarketa, hipermarketa) u gradskim industrijskim zonama. Takođe bi maksimalno trebalo da se poveže sa gastarbajterima jer znamo da Ćuprija ima dosta njih koji rade po Švajcarskoj, Nemačkoj, Austriji i celoj Evropi i svetu, kako bi se i njima (imućnijim ljudima, naravno) omogućilo da ulažu u svoj rodni grad.
Ćuprija treba što više da se poveže sa stranim kompanijama i eventualnim investitorima kako bi ih privukla da ulažu u naš grad. Jedan od načina povezivanja su gore pomenuti sajmovi nekretnina i investicija i povezivanja preko SIEPE a drugi načini su direktni kontakti sa njima i kontakti sa ambasadorima stranih zemalja i naglašavanje razvojnih potencijala Ćuprije tj. zašto bi investitori iz njihovih zemalja trebalo da ulažu baš u Ćupriju. Trebalo bi stupiti u kontakt i sa opštinama koje imaju pozitivnih iskustava u pogledu privlačenja stranih direktnih investicija i razvijenijih opština kao što su Inđija, Jagodina i Lapovo kako bi nam te opštine prenele svoja iskustva i savete. Suština cele priče je da OPŠTINSKI FUNKCIONERI VUKU ZA RUKAV STRANE I DRUGE INVESTITORE KAKO BI ONI ULAGALI SVOJE PARE U ĆUPRIJU, OVDE OTVARALI FABRIKE I RADNA MESTA.
E sad, raspitao sam se malo i o samim industrijskim zonama i evo šta sam saznao. Sada je glavni problem INFRASTRUKTURNO OPREMANJE INDUSTRIJSKIH ZONA U ĆUPRIJI. Naime, neće niko da kupuje prazno zemljište pored puta nego opština prethodno treba da u tim industrijskim zonama uvede gas, vodu, struju, kanalizaciju i napravi pristupne puteve. Znači, prvo da se te zone infrastrukturno opreme a tek posle da se reklamiraju na sajtu Ćuprije i na druge načine. A naša opština za to opremanje nema para. Zato se sada rade pregovori sa Ministarstvom za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje kako bi nam oni obezbedili pare za opremanje zona. Međutim pre toga opština treba da izvrši takazvanu eksproprijaciju zemljišta tj. da otkupi građevinsko zemljište, odnosno njive i parcele od privatnih vlasnika. E TU MOŽE DA NASTANE GLAVNI PROBLEM zato što kada vlasnici tih parcela čuju da će tu nešto da se radi/gradi i da opštini/državi treba njihova zemlja onda neki od njih će sigurno maksimalno da zajebavaju tj. da podižu cene do besvesti i tako da otežaju i iskomplikuju ceo posao. Ako vlasnici zemlje budu razumni i ako se dogovore sa opštinom oko cene biće dobro ali ako se ne dogovore normalnim putem onda će da idu na sud pa sudski sporovi oko cena tih njiva i parcela na kojima treba da se opremaju industrijske zone mogu da potraju u nedogled. Ako svi ti pregovori budu išli u dobrom smeru onda postoji mogućnost da se te industrijske zone opreme do kraja godine ali ako se iskomplikuju onda sve to može da se oduži maksimalno i ode mast u propast. A sa mašću i Ćuprija.
E sad, zbog čega sam ja pisao sve ovo ? Pišem da vidimo šta MI možemo da uradimo u tom pogledu, konkretno u pogledu privlačenja grinfild investicija u naš grad. Dakle kako mi možemo da pomognemo u celoj toj priči. Dakle, cilj mi je da ovim putem utičem na vlasnike tih parcela u zonama da ne zajebavaju mnogo i da se dogovore sa opštinom oko neke razumne cene a ne da dižu cene u nebesa i samim tim odužuju i sprečavaju razvoj industrijskih zona i konačno oživljavanje privrede u Ćupriji. Dosta sam ja pisao, više sam se i umorio a sad da vidimo šta vi mislite o svemu ovome. Naročito me interesuje stav Posmatrača po ovom pitanju pošto je on čovek iz službe pa možda je upućen više i od mene. Hehehe.
Hteo sam još samo da kažem da bi deo zvaničnog ćuprijskog sajta INVESTIRAJTE U ĆUPRIJU trebalo da se uradi na mnogo bolji i profesionalniji način i da se prevede na nekoliko stranih jezika po uzoru na sajtove Inđije i Jagodine ali nam je očigledno preče infrastrukturno opremanje industrijskih zona pošto bi, kao što sam saznao, te zone trebalo prvo da se opreme pa tek onda da se reklamiraju na sve moguće načine.
Dakle, da vas čujem...