Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: JAGODINSKI MEDIJI  (Pročitano 99637 puta)

0 Članovi i 4 gostiju pregledaju ovu temu.

opajdara

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 564
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #40 poslato: 26-08-2007, 14:58:21 »

Zavrsi kao Panta   :aq25:
Sačuvana

ONA

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1039
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #41 poslato: 26-08-2007, 17:09:40 »

Dobro ljudi,ajmo ovako...nemam pojma ( al naslucujem ) kakvo vidjenje situacije imate o medijima - novinarstvu - novinarima inace ( pricam o lokalnim ).
Dogadjaj danas - isprati novinar ( ide po NALOGU UREDNIKA
Kako dobija informaciju - tako sto ode TAMO I TAMO U OVU ILI ONU FIRMU....
Ko mu daje informacije na terenu (koga snima,slika..) - onog ko je ( aj pricamo o firmi) zaduzen za ODNOSE SA JAVNOSCU (obicno direktor firme,njegov zamenik...)
Da li moze novinar da pise napamet - naravno da ne, to bi bilo rekla-kazala.

Dok novinar drzi mikrofon u koji prica neko KO TREBA DA PRICA NA ZADATU TEMU,tu je obicno fotograf koji sve to slika,snimatelj koji sve to snima...

Novinar se sa takvim materijalom vraca u svoju firmu ( seda za svoj radni sto,za svoj komp.) i krece da radi.
kako radi - napise SVOJE 2-3 uvodne recenice na zadati dogadjaj, iscitira (ili pusti snimak) ONOG STO JE BIO ZADUZEN DA PRICA O TEMI i zavrsi prilog sa 2-3 svoje recenice.

I tako sa dogadjaja na dogadjaj.....
Dopisnik- obicno uradi to isto s tim sto sam i slika ( fotografise )

Ceo tekst PREGLEDA UREDNIK i to ide u javnost.

Novinar je onaj ko dogadjaj SAMO prenese do ociju ili usiju javnosti.

Sačuvana

STRIPOTEKA

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #42 poslato: 26-08-2007, 17:44:49 »

Slazem se da se lokalno novinarstvo svelo na ovo o cemu ONA govori ali na zalost to po meni i nije novinarstvo,i dokle god se i sami novinari ovako ponasaju i rade nikad im bolje nece ni biti.Kada ste na nasim lokalnim medijima culi bilo kakav novinarski komentar ili bilo kakvo novinarsko istrazivanje vezano za lokalne probleme?
Sačuvana

STRIPOTEKA

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #43 poslato: 26-08-2007, 17:52:23 »

Pitajte lokalce iz medija kako docekuju privatizaciju,da li imaju kolektivne ugovore, spremne socijalne programe,da li su oni svesni sta ih ocekuje za koji mesec ili samo idu i vicu SUPER SUPER kao u njihovim SUPER ANKETAMA.
Sačuvana

zs

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #44 poslato: 26-08-2007, 17:54:00 »

ocekujes da vidis neku drugu novinsku formu u lokalnim medijima? za to trebaju i ljudi, a i oni da budu adekvatno nagradjeni
Sačuvana

zs

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #45 poslato: 26-08-2007, 18:12:56 »

obzirom da ima dosta ljudi koji ne znaju sta je to dopisnik, stavicu ovde jedan tekst o tome:

Dopisnik iz unutrašnjosti: jedan čovek – redakcija 

Posao dopisnika iz unutrašnjosti se veoma razlikuje od novinarskog posla u matičnoj redakciji. Novinar dopisnik u većini situacija prepušten je sam sebi: ne može očekivati da mu urednik pronađe temu, nema ko da ga zameni ako zatreba, prisiljen je da prati sva područja...

Piše: Zoran Šaponjić

Posao dopisnika iz unutrašnjosti se veoma razlikuje od novinarskog posla u matičnoj redakciji. Sa puno pojednostavljenja, dobar početak razmišljanja na ovu temu verovatno bi mogla biti jednostavna činjenica: dopisnik je sam svoj gospodar, ali i sam pred velikim iskušenjima.

1. Oslonjenost na redakcijsku “infrastukturu”

Matična redakcija kao radno mesto podrazumeva oslonjenost novinara na već postojeću redakcijsku infrastukturu. Ponajpre na korišćenje godinama građenih i održavanih “veza” sa izvorima koji su više puta provereni i koji su odani redakciji, bilo urednicima bilo starijim novinarima koji već rade u pojedinim rubrikama. Te izvore novinar u redakciji nasleđuje, a verodostojnost njihovih informacija uglavnom se ne dovodi u pitanje.

U redakcijama, promena urednika ili novinara ne znači i gubljenje izvora. U dopisništvima, posebno u manjim sredinama, u kojima se ljudi bolje poznaju, izvori se vezuju za ličnosti pa je mogućnost “nasleđivanja” izvora manja.

Primer:
Godine 1991. i 1992. kao novinar početnik radio sam u  “Borbi”, tada glasilu srpske demokratske javnosti. U par navrata, ni kriv ni dužan bio sam super ekskluzivac i to po ovakvom receptu: od glavnog i odgovornog urednika dobio bih broj telefona i vreme kada da se javim određenoj ličnosti (u par navrata to su, recimo, bili visoki oficiri tadašnjeg KOS-a) i moj posao bio je da im se javim, odem na određeno mesto, postavim već dogovorena pitanja, zapišem njihove odgovore i - sutradan bi moje ime bilo potpisano pod prve informacije u novinama, a da sam ja u stvari odradio samo “tehnički”, zapisnički deo posla.

2. Sticanje i odnosi sa izvorima

Nasleđivanje i korišćenje starih izvora velika je prednost novinara u redakciji. Proveren izvor posebno je važan u situacijama kada treba brzo reagovati i kada je mogućnost provere dobijene informacije zbog “trke sa vremenom” svedena na minimum.

U poslu dopisnika, naročito ako novinar dolazi u novi grad, ili tek počinje bavljenje novinarstvom, stvaranje veza, poznanstava, građenje izvora, može postati zanimljiviji deo posla u kome novinar može sam da kombinuje, gradi odnose sa ljudima, stiče poverenje izvora, stvara  od izvora prijatelje svojih novina.

Na poslu sticanja kontakata, ljudima sa kojima sarađujete, trebalo bi pokazati par veoma bitnih stvari:
- Da je novinar sa kojim rade ozbiljan i da zna posao,
- Da se novinar, što je naročito važno, drži dogovora i date reči, odnosno da u novine ide samo ono što je dogovoreno.

Prednosti i mane:

Iako ne mora biti pravilo, kontakti redakcijskog novinara sa izvorom više su službenog karaktera. Novinar je u većini takvih slučajeva tek posrednik između izvora i redakcije. Prednost je smanjena mogućnost da kontakti novinara i izvora postanu lični, i da lična nota postane ograničavajući faktor u slobodi prezentacije dobijene informacije.

Kontakti u poslu dopisnika, posebno u manjim sredinama, u opasnosti su da vremenom dobiju notu ličnog, često prijateljskog, što bitno, hteo to novinar – dopisnik ili ne,  smanjuje objektivnost u kontaktima.

Primer:
Sa mesta zamenika glavnog i odgovornog urednika “Blica” 1997. godine, po sopstvenom izboru došao sam u Užice i počeo da radim kao dopisnik ovog lista iz Zlatiborskog okruga. Narednih godinu, dve, uglavnom sam kaskao za kolegama iz konkurentskih novina jer sam većinu vremena trošio upravo na stvaranje kruga izvora, “informatora”... U takvoj situaciji, više na ime lista, koji je bio najtiražniji u Srbiji, nego na svoje, krajem 1997. godine došao sam do informacije o “pobuni” grupe inžinjera u Fabrici municije u Užicu, informacija iz do tada nedodirljivog sektora brzo je osvanula u novinama, mnogo pre konkurencije, i tiraž “Blica” u ovom kraju tih dana vrtoglavo je rastao.

3. Oslanjanje na iskustvo starijih kolega

Rad u matičnoj redakciji, podrazumeva i starije kolege koji su u poslu već godinama. Njihovo iskustvo kako u definisanju teme, nalaženju čvornih tačaka, biranju sagovornika, otkrivanju osetljivih mesta, tako i u realizaciji priče, kao i mogućnost istovremene konsultacije sa više kolega, dragocena su pomoć, posebno u situacijima kada novinar ulazi u temu koju ne poznaje dovoljno.

Novinar dopisnik u većini situacija prepušten je sam sebi. Mogućnost komunikacije sa urednikom i kolegama u redakciji ni izbliza nije kao u prethodnoj situaciji. Ovde se sve svodi na kontakt telefonom ili elektronskom poštom, na kratka uputstva, posle kojih sve pada na znanje, iskustvo i intuiciju dopisnika.

Prednosti i mane:

Stariji i iskusniji kolega za leđima svakako je velika prednost. Ona se, međutim, može pretvoriti i u suprotnost, ako oslanjanje na tuđe iskustvo postane praksa, a ne samo prolazna pomoć u napredovanju.

Dopisniku prepuštenom sebi i svom znanju u ovakvim situacijama neuporedivo je teže, ali, vatra pod tabanima, a bez vatrogasca bolje i brže izoštrava čula i znatno ubrzava reakciju.

Primer:
Posle samo šest meseci rada u redakciji, u jesen 1991. poslat sam na posao izveštača iz Knina oko kojeg su se tada već uveliko vodile ratne operacije. Po dolasku u Knin, okolnim putevima, uz dosta snalaženja, bez prethodnog iskustva u ovakvim situacijama, u prvi mah sam se oslonio samo na ono što sam naučio u školi: uz obezbeđenje smeštaja, najvažniji posao bio je naći pouzdan telefon za slanje informacija u Beograd, zatim pouzdanog vodiča sa dobrim vezama u vojsci za odlaske do linija fronta koje su bile na 30 – 40 kilometara od grada i liniju za slanje filmova do redakcije. Tek posle toga na red je došlo stvaranje poznanstava u vojnim krugovima, kako bi, koristeći njihovo poverenje, prišao što bliže liniji fronta. Ovaj drugi deo posla sam prilično dobro uradio, frontu sam prišao čak preblizu, pa sam se krajem oktobra 1991. godine, kod Benkovca, više od sata, pod artiljerijskom vatrom izvlačio iz bunkera na samoj liniji vatre. Dan kasnije od svega toga nastala je dobra reportaža.

4. Redakcija kao izvor tema - više ljudi više zna

Veliki broj novinara u redakciji, stalna cirkulacija ljudi kroz redakciju i DESK, odlična su prilika za novinara da dođe makar do naznake, prvog traga koji može odvesti do dobre priče.
     
Novinar dopisnik ovu mogućnost nema. Kolege iz konkurencije teme i informacije kriju kao “zmija noge”, a jedino rešenje je više kretanja među ljudima, potencijalnim izvorima informacija, i stvaranje što šireg kruga “informatora”, prijatelja čiji je zadatak da daju početnu informaciju ili samo trag na koji će dopisnik reagovati.

Prednosti i mane:

I u ovom segmentu novinar u redakciji u boljoj je poziciji. Put dolaska do informacije u redakciji je uglavnom kraći, iziskuje manje vremena i napora, dopisnik je često prinuđen da veći deo radnog vremena troši radeći na informaciji i njenoj razradi, proveri, pripremi, nego u – trganju za informacijom.

Primer:
Tokom 1992. i 1993. godine, više meseci proveo sam u Novom Pazaru izveštavajući za “Borbu” o veoma zategnutim međunacionalnim odnosima u Sandžaku. Zahvaljujući pre svega izuzetnoj otvorenosti tadašnje “Borbe” i mogućnosti da objavim ono što su državni mediji prećutkivali, veoma brzo sam stekao poverenje ključnih ljudi u oba tabora. Tokom intervjua sa drugim čovekom tada ključne partije sandžačkih Muslimana, na osnovu uzgredne rečenice, u trenu mi je bilo jasno da je između njega i prvog čoveka partije na pomolu sukob. Naravno, u objavljenom intervjuu te rečenice nije bilo, ali sam posle tri dana premišljanja i, priznajem, u strahu od konkurencije, plasirao informaciju o sukobu u vrhu te partije koja je narednog dana kao bomba odjeknula u ovom kraju, a “Borba” je razgrabljena. Prvog dana informacija je demantovana, ali je deset dana kasnije sukob buknuo svom silinom, a kolege iz konkurencije zakasnile su sa informacijom pomenutih deset dana. I dan danas sam u dilemi jesam li tada zloupotrebio stečeno poverenje, iskoristivši rečenicu koju sagovornik pred drugim ne bi izgovorio, a jedini zaključak do koga sam došao jeste da sam tada postupio dobro po novinu, ali loše po sebe.

4. Korišćenje “više pameti” – moć urednikove ideje

Rad u redakciji podrazumeva i svakodnevne kontakte sa urednikom rubrike ili urednicima “slobodnjacima”. Prednost se sastoji u tome da je novinar svakodnevno na oku urednika. Iz toga proističe i mogućnost novinara da do ideje za moguću priču, dođe prečicom. Ovo, na prvi pogled dosta komforno rešenje, donekle oslobađa novinara svakodnevne trke za idejama u traganju za temama, a i smanjuje mogućnost da novinar, sam birajući temu, ode u – promašaj.
     
Dopisnik je ovakvih prečica pošteđen. Ideje za teme koje stižu iz centrale, sa nekoliko stotina kilometara razdaljine, mogu biti samo uopštene. Veoma retko, dopisnik će biti u prilici da iz redakcije dobije konkretnu temu, pa čak i njenu razradu, kao što je to slučaj u redakciji. Situacija kada urednik dopisniku javlja temu, za ovog drugog najčešće je – veoma neprijatna.

Prednosti i mane:

Za razliku od redakcije u kojoj je put teme uglavnom urednik–novinar, kod dopisnika je situacija obrnuta. U prvom slučaju, put je jednostavniji – o urednikovim idejama uglavnom nema rasprave, posao novinara je da traži dodatna objašnjenja ukoliko su potrebna, I realizuje ideju. U drugom slučaju, dopisnik je taj koji nudi priču, a pre nego što je realizuje, sledi isto tako težak deo posla: “prodaja” priče uredniku.
Prednost dopisnika je u tome što sam bira temu koju će raditi, i što to ponekad može da uradi shodno svojim afinitetima.

5. Uska specijalizacija novinara po rubrikama

Posao u matičnoj redakciji, u najvećem broju slučajeva, znači i veoma visoku specijalizaciju novinara, ne samo po rubrikama, nego i po sektorima u okviru rubrika. Ovo znači i mogućnost novinara u redakciji da se specijalizuje za veoma usku oblast, razvije kontakte sa uskim krugom ljudi i veoma brzo upozna i pokrije svoj sektor.

U velikoj većini slučajeva, dopisnici su univerzalci. Ovo znači da će u gradu u kome rade pokrivati sve, od politike, preko crne hronike, do događaja u ekonomiji, sportu, kulturi, medijima... Široki krug sektora koje pokriva dopisnik, isključuju mogućnost uske specijalizacije, stvaranje užeg kruga izvora i ulazak u sektor do najmanje sitnice. To međutim ne znači da je dopisnik oslobođen potrebe da u svim sektorima koje prati bude dovoljno obavešten o svim dešavanjima i kretanjima.

Primer:
Po dolasku u Užice, na mesto dopisnika “Blica” jedan od prvih poslova van mog dotadašnjeg delokruga, bio je izveštavanje sa Jugoslovenskog pozorišnog festivala, koji okuplja najbolje predstave izvedene protekle sezone u zemlji. Izveštavanje je, po zahtevu urednika kulturne rubrike, podrazumevalo i razgovore sa glumcima, rediteljima, scenografima... Odmah se pokazalo da je priprema razgovora najteži deo posla. Uključivala je kopanje po dokumentaciji i Internetu, traženje podataka iz biografija, čitanje već objavljenih kritika, traženje pikanterija iz života intervjuisanog, traženje pomoći od kolega koji su duže u toj vrsti posla...

Prednosti i mane:

Posao novinara u redakciji i dopisnika, u ovom slučaju imaju i prednosti i mana. One nisu uvek vidljive na prvi pogled. Prednosti novinara u redakciji, koji je u svom sektoru pravi specijalista, lako se mogu pretvoriti u suprotnost u trenutku kada zbog potrebe posla novinar bude primoran da se bavi nečim izvan svoje specijalnosti, ili prosto pređe u drugu rubriku. Zato je za novinara u redakciji, poželjno da sem događaja u svom sektoru povremeno baci pogled I na druge sfere života.

Dopisnik je stalno prinuđen da napreduje, a da, sem u retkim slučajevima, nikada ni u jednom sektoru koji prati, ne postane sušti specijalista. Napredovanje ovde podrazumeva stalno otklanjanje slabih tačaka, stalne popravke u znanju o pojedinim sektorima, stalno učenje.
 
6. Podela odgovornosti za propuštenu informaciju

Uska podela na rubrike i sektore znači i preplitanje između delokruga pojedinih novinara. To često znači i podelu odgovornosti za propuštenu informaciju do koje je konkurencija došla, a podela odgovornosti u praksi najčešće se svodi na njeno brisanje. U lošije organizovanim redakcijama, preplitanje sektora može biti i uvod u opuštanje novinara, ulazak u varijantu – “to će pokriti kolega”, što se uglavnom završava zaostajanjem za konkurencijom.

Kod dopisnika, podele odgovornosti nema. Propuštena informacija njegova je greška i nikoga drugog. Ako za novinare u redakciji u pojedinim sektorima postoje dežurstva, ili podela posla, za dopisnika radnog vremena i prilike za opuštanje nema. Ako dopisnik u svome gradu na vreme ne dođe do informacije, rezervna varijanta ne postoji. Njegovu grešku nema ko da pokrije.

Prednosti i mane:

Posao dopisnika  u ovom smislu traži više naprezanja i pažnje, ne ostavlja mnogo prostora za improvizacije.

Primer:
U  leto 1992. godine, sa još veoma malim iskustvom o novinarstvu, menjao sam kolegu u redakciji koji je pratio crnu hroniku, imao dobre veze i bio veoma obavešten. U strahu da ne načinim kakav propust koji će me, bio sam tada uveren, koštati karijere i stalnog zaposlenja koje sam kao honorarac iščekivao, napravio sam grešku mnogo težu od propuštanja informacije.

U jednoj od glavnih beogradskih ulica, Knez Mihailovoj, dogodila se pucnjava, obračun ljudi iz podzemlja. Podatke o detaljima događaja sam imao jer sam veoma brzo bio na licu mesta, međutim, i pored svih pokušaja, nisam uspeo da dođem do imena aktera. U 11 sati uveče, kada sam iscrpeo ostale mogućnosti, odlučio sam da pozovem kolegu iz konkurentskog lista, koga sam već poznavao i zamolim ga za pomoć. Uz malo razmišljanja, dao mi je imena, koja su sutra osvanula u novinama, ali, ispostavilo se, bila su pogrešna! Lavina koja se na mene sručila narednog dana bila je najteži deo moje dotadašnje karijere. Tužba sudu, srećom, izostala je, ali, lekciju pamtim i danas.   

7. Tehnička podrška
 
Rad u redakciji podrazumeva i oslanjanje na tehničku infrastukturu. Od obimnije, dostupnije, uređenije dokumentacije, do mogućnosti korišćenja redakcijskog automobila, ili priprema za odlazak na teren koje obavljaju sekretar ili referenti u redakciji.

Dopisnik je uglavnom, isključujući mogućnosti koje nudi Internet, oslonjen na sopstvenu dokumentaciju. I u pripremi tehničkih detalja za, recimo, odlazak na teren, većinu problema mora sam rešiti. Od problema prevoza, preko jurnjave za novcem za put ili bonova za gorivo, do rezervacije sobe u hotelu, kupovine i razvijanja filmova, izrade fotografija...

Prednosti i mane:

Dopisnik je ovde u očito nepovoljnijem položaju od novinara u redakciji. Stvaranje tehničkih preduslova za izveštavanje sa terena, ponekad može da odnese i 80 posto radnog vremena, zbog čega trpi deo posla koji bi trebalo da bude na prvom mestu.

Prednost dopisnika u ovom slučaju je u tome što je na svom “izdvojenom” radnom mestu pošteđen stresnih i napregnutih situacija koje su u redakciji neminovnost.

Primer:
U kasnu jesen 1991. godine, sa zadatkom glavnog i dogovornog urednika da se što pre nađem u Kninu, našao sam se u velikoj poteškoći kako da se “prebacim” do ratnog područja, jer autobusi na tu stranu već dugo nisu išli. Koristeći neke ranije veze, pronašao sam dvojicu dobrovoljaca koji su putovali u Knin da se jave jednoj od ratnih jedinica. U sitne sate sreli smo se na Novom Beogradu, seli u kola i krenuli preko Drine, kroz Bosnu... Usput, prošli smo par punktova bosanskih Srba i Bošnjaka, naoružanh i veoma nervoznih, nepoverljivih ljudi, zatim odremali malo u kolima pored puta i srećno stigli do Knina. Tek u glavnoj kninskoj ulici, kada sam izašao iz kola da se pozdravim sa saputnicima i zahvalim na usluzi, video sam da je ispod zadnjeg sedišta, na kome sam svo vreme sedeo, bila sakrivena puška. Ispostavilo se da sam na zadatak stigao sa mnogo više sreće nego pameti.

Zoran ŠAPONJIĆ

 
Sačuvana

ONA

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1039
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #46 poslato: 26-08-2007, 18:58:34 »

Stripoteko vidi ovako,seti se ( nije bilo tako davno,tacnije meseca jula o.g.), kako je B92 vodila "svoju licnu kampanju" vezanu za dobrovoljno davanje krvi.To je trajalo citav mesec i iz dana u dan je na njihovoj televiziji u okviru Dnevnika isao citav prilog o tome ( ta cela akcija je bila odlicna, da me pogresno ne shvati neko i vise nego humana ).

Sta se tada desavalo u prilogu? Uz svakodnevne POZNATE FACE od predsednika drzave,obicnih ljudi ( u mnogo manjoj meri ) pa sve do Mikija Kostica ( da li je on bas ljubimac do tada bio doticne nam TV?). Sta se desavalo, M.Kostic je u toj dobrovoljnoj akciji (ko svaki obican gradjanin,a da li je bas tako ) dao KRV,ali,akcentat je MNOGO VISE BIO BACEN NA SARADNJU DOTICNOG I VERANA MATICA ( inace M.Kostic je tom prilikom poklonio AKCIJI ( uz krv) i autobus ).

Dva dana se vrtelo rukovanje direktora pomenute TV i Srpskog privrednika.NIKO,NI JEDNOG TRENUTKA SE U TOJ PRICI NIJE ZAPITAO OTKUD MU PARE DA POKLANJA AUTOBUS????? Niko KRALJU SECERA ( od novinara) nije postavio pitanjeOTKUD PARE?

Niko mu otad ( sa te TV ,mada ne primetih ni sa druge ) nije ni na senku stao........

Nazalost,mora narod sam DA SKLAPA KOCKICE do sledecih promena....promena cega?
Sačuvana

opajdara

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 564
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #47 poslato: 27-08-2007, 19:52:51 »

Dobro ljudi,ajmo ovako...nemam pojma ( al naslucujem ) kakvo vidjenje situacije imate o medijima - novinarstvu - novinarima inace ( pricam o lokalnim ).
Dogadjaj danas - isprati novinar ( ide po NALOGU UREDNIKA
Kako dobija informaciju - tako sto ode TAMO I TAMO U OVU ILI ONU FIRMU....
Ko mu daje informacije na terenu (koga snima,slika..) - onog ko je ( aj pricamo o firmi) zaduzen za ODNOSE SA JAVNOSCU (obicno direktor firme,njegov zamenik...)
Da li moze novinar da pise napamet - naravno da ne, to bi bilo rekla-kazala.

Dok novinar drzi mikrofon u koji prica neko KO TREBA DA PRICA NA ZADATU TEMU,tu je obicno fotograf koji sve to slika,snimatelj koji sve to snima...

Novinar se sa takvim materijalom vraca u svoju firmu ( seda za svoj radni sto,za svoj komp.) i krece da radi.
kako radi - napise SVOJE 2-3 uvodne recenice na zadati dogadjaj, iscitira (ili pusti snimak) ONOG STO JE BIO ZADUZEN DA PRICA O TEMI i zavrsi prilog sa 2-3 svoje recenice.

I tako sa dogadjaja na dogadjaj.....
Dopisnik- obicno uradi to isto s tim sto sam i slika ( fotografise )

Ceo tekst PREGLEDA UREDNIK i to ide u javnost.

Novinar je onaj ko dogadjaj SAMO prenese do ociju ili usiju javnosti.



Novinar NARAVNO dobije i uputstva sta SME da pita/slika, a sta ne sme ni za zivu glavu. Na tu autocenzuru ide jos jednom i cenzura od strane urednika, a na to, ako se prilog /tekst radi za BGD medije, jos te cenzurisu i odozgo :O) E, da. Lokalni bogovi takodje su sebi dali pravo da uredjuju medije iako koriste maximum 2 od postojecih 7 padeza. Zivi sam svedok da je Palma po Jagodini CAK I KAD NIJE IMAO SVOJU TV isao od redakcije do redakcije, citao tekstove, gledao priloge i naredjivao sta sme, a sta ne sme da se emituje.
Sačuvana

vesnica

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 4
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #48 poslato: 27-08-2007, 20:48:29 »

Ja sam izbacio Tv Palmu iz TV-a.NIkakvi filmovi,objektivno obavestavanje pod znacima navoda,TV JAgodina igra kako PAlma svira itd.Uglavnom sramota
Sačuvana

ONA

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1039
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #49 poslato: 28-08-2007, 10:07:22 »

Opajdaro,pricas napamet....dmp dok nije imao svoju TV ( to je bilo nesrecnih devedesetih ) imao je DISKONT PICA i jos 2 vozaca ( pored sebe ) i vozio svoje kamionce ( puno uglja naravno ).
Inace,lepo se druzis ovde sa nama,pa me bas zanima,kako je "SERIF" u tvom mestu boravka.Verujem da je bas onako "ZA NAROD DO JA..."
Sačuvana

jagodinka_

  • Svakodnevni prolaznik
  • *
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 452
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #50 poslato: 28-08-2007, 14:33:17 »

aha, imao diskont pica i vozio kamionce :aq12:.... pa onda prodao dzak uglja pa kupio dva dzaka (puna uglja, naravno), pa prodao dva dzaka pa kupio tri dzaka.... i onda dodjose devedesete.... ajde bre ne pricaj nam o palmi
Sačuvana

ONA

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1039
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #51 poslato: 28-08-2007, 15:01:44 »

Pa pricam kao objektivno informisana.....na tvoju zalost........mada je mozda bolje da smo KAO VECINA "prespavali" te devedesete...........
Sačuvana

jagodinka_

  • Svakodnevni prolaznik
  • *
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 452
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #52 poslato: 28-08-2007, 15:57:26 »

ne, nego na tvoju zalost OBJEKTIVNO (ne)informisana.... ja sigurno nisam prespavala devedesete ali kad vidim ko je na celu so jagodina bolje bi bilo da jesam....
Sačuvana

ONA

  • Zvezda
  • ***
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 1039
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #53 poslato: 28-08-2007, 16:06:58 »

Ma to ti kazem
Sačuvana

opajdara

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 564
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #54 poslato: 28-08-2007, 21:27:59 »

Opajdaro,pricas napamet....dmp dok nije imao svoju TV ( to je bilo nesrecnih devedesetih ) imao je DISKONT PICA i jos 2 vozaca ( pored sebe ) i vozio svoje kamionce ( puno uglja naravno ).
Inace,lepo se druzis ovde sa nama,pa me bas zanima,kako je "SERIF" u tvom mestu boravka.Verujem da je bas onako "ZA NAROD DO JA..."

Nije tacno, imao je ATP "Palma" i unajvece je isisavao krv REMBASU, Pivari, cuprijskoj secerani, cementari...Daliboru je kupovao po ceo sat na TV Anteni (za CD-e koje mu je zapravo svirao Mirko Kodic :D) a bas onda neposredno pre donosenja Slobinog LEX SPECIALISA, kojim je priznata izborna kradja, Palma je sa 3 gorile bio kod Pere u Tv da mu "kreira uredjivacku politiku". I to tacno posle one sednice SO na kojoj su se Zota i Palma expresno izabrali za predsednika tj. potpredsednika SO ne znajuci da ce to da traje tek dva-tri dana :D E, vidis, na toj sednici Palma je doveo svoje "redare" koji su zapravo bili fino obuceno robijasi, celavci puni oziljaka i tetovaza. Kako ko podje da uzme rec, tako ga robijasi uhvate i BACE nazad u stolicu :D Sve lepo zabelezeno :D Posle Palma SA GORILAMA isao po svim gradskim redakcijama, trazio da cita/slusa/gleda izvestaje i u svom poznatom bahatom stilu NAREDJIVAO da sve to ne bude emitovano/objavljeno. To sigurno moze bar 20-30 ljudi u gradu da ti potvrdi. Pricam napamet? :D :D :D :D

ONA, znas onaj citat iz KAD PORASTEM BICU KENGUR: "Lepo kaze Carls Barkli, STO ULAZIS U FRKU KAD SI SLABIJI?" :D :D :D :D Razmisli dobro sledeci put pre nego sto mi kazes da pricam napamet :D
Sačuvana

STRIPOTEKA

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #55 poslato: 28-08-2007, 21:45:04 »

Da ja tebe Opajdaro pitam zasto su demokrate palminog coveka Gorana Milanovica postavile za predsednika UO JIP
NOVI PUT?
Sačuvana

opajdara

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 564
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #56 poslato: 28-08-2007, 22:01:11 »

Da ja tebe pitam zasto lokalni lider demokrata ide kod Palme po koverat?  :aq21: i posle uredno dize ruku kad Palma predlaze nova i nova zaduzenja  :aq21: To je sve ista mafija
Sačuvana

STRIPOTEKA

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #57 poslato: 28-08-2007, 22:05:14 »

Ko je onda alternativa?
Sačuvana

STRIPOTEKA

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #58 poslato: 28-08-2007, 22:25:16 »

Da se vratimo na medije.Sta se prica ko ce da kupi NOVI PUT?f....,GARIC,neko za gdina MARKOVICA?
Sačuvana

zs

  • Gost
Одг: JAGODINSKI MEDIJI
« Odgovor #59 poslato: 29-08-2007, 07:48:17 »

Da se vratimo na medije.Sta se prica ko ce da kupi NOVI PUT?f....,GARIC,neko za gdina MARKOVICA?

jevra? bandza?...
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.388 sekundi sa 21 upita.