U Beogradu je danas u 73. godini preminuo Momo Kapor, jedan od najpoznatijih srpskih pisaca, slikar i novinar.
Momo Kapor je bio kompleksan umetnik, prvo slikar, a nakon objavljvanja romana Foliranti 1975. godine svojevrsni fenomen u jugoslovenskoj književnosti i jedan od načitanijih pisaca na ovim prostorima. Poslednjih decenija javnost ga, međutim, pamti i po tvrdim nacionalističkim stavovima, a bio je i član odbora za odbranu istine o Radovanu Karadžiću.
Momo Kapor bio je začetnik urbane srpske književnosti. Promovišući duh grada a pre svega Beograda, bio je jedan od najpopluarnijih pisaca na jugoslovenskim prostroima.
Pisac u farmerkama, kako su ga zvali, ubrzo je nakon objavljvianja prvog romana Foliranti 1975. godine postao svojevrsni književni fenomen, kaže za B92 književnik i književni kritičar Vasa Pavković.
Momo Kapor je negde od sredine 70-ih pa sve negde do 90-ih pisao veoma inovativne i moderne knjige. On je bio pravi urbani pisac i pre svega romanima Foliranti, Zoe, Beleškama jedne Ane, pa i nekim knjigama koje su kasnije došle, a koje su bile vrlo ambiciozne, recimo Knjiga žalbi ili Zelena čoja Montenegra, uspostavio je čak i neke standarde urbane književnosti, podseća Pavković.
-Ja mislim da je on bio pre svega promoter te takozvane proze u trapericama ili proze u farmerkama- kaže on.
Momo Kapor je bio autor i brojnih dokumentarnih filmova i televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeno je nekoliko filmova – između ostalih i Valter brani Sarajevo.
Ono po čemu će svakako ostati upamćen su brojna književna dela i romani među kojima su Provincijalac, Beleške jedne Ane, Ada, serijal knjiga o Begradu 011, kao i Una i Knjiga žalbi po kojima su snimljeni i filmovi.
Poslednje dve decenije javnost je Momu Kapora mnogo više mogla da prati kroz svojevrsni politčki angažman.
Tokom 90-ih bio je miljenik Miloševićevih medija, zastupajući tvrdu nacionalističku struju, a bio je i član komiteta za Odbranu istine o Radovanu Karadžiću.
Vasa Pavkoić kaže da to nikako ne sme da zamagli njegovo stvaralaštvo koje je ostavilo ozbiljan trag u srpskoj umetnosti.
-Jednostavno može se odvojiti jedan izuzetno moderan pisac kakav je Momo Kapor bio u neke dve decenije svog stvaralaštva i pisac koji je u 90-im pisao neke drugačije tekstove, drugačije se odnosio kada je sa jednog kosmopolitskog, beogradskog ili libertinskog duha ušao u neke druge vode i počeo da zastupa i nacionalnu ili nacionalističku ideologiju, to ne bi trebalo mešati i nije Momo Kapor prvi i jedini pisac koji je tako nešto uradio- podseća on.
-Videće se velika praznina kako u našem književnom svetu tako i u svetu likovne umetnosti. On je bio jedan od najboljih crtača koje smo imali i sam je voleo da kaže da je ‘najbolji crtač među piscima’ i može biti najbolji pisac među crtačima- ocenjuje Pavković.
Momo Kapor rođen je u Sarajevu 1937. godine, ali se odmah nakon završetka Drugog svetskog rata sa preselio u Beograd u kome je ostao do kraja života, postavši svojevrsni hroničar grada. Slikarstvo je diplomirao 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti.
Uzrok smrti Mome Kapora nije saopšten, ali je u medijima bilo poznato da je bolovao od raka grla.
izvor