Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Pomalo srbijanska, više od toga evropski preduzetnička – Jagodina  (Pročitano 6840 puta)

0 Članovi i 3 gostiju pregledaju ovu temu.

zs

  • Gost

Jagodina, na prvi pogled, dok se posetilac koji je premijerno u njoj šeta glavnom ulicom, deluje uobičajeno, kao bilo koji drugi srpski gradić. Ipak, kada se obrati pažnja na neke „nevidljive” znakove pored puta, taj utisak se menja: na nekoliko mesta u gradu istaknute su table koje govore o tome gde su objekti od najvećeg značaja, poput suda, policije ili opštine, u samom centru je moderna spolja a funkcionalna iznutra garaža za motorna vozila, turistički vozić vozi, lepa velika fontana radi...

Na tri minuta vožnje od centra Jagodine svaki od u poslednje vreme brojnih putnika namernika naleteće na novi sportsko-rekreativni kompleks s teško zamislivim akva-parkom u središtu, na upečatljivo mirisno i tek sređeno izletište „Potok – gradski park Đurđevo brdo” i na nedavno otvoreni zoološki vrt! Ove i još neke karakteristike gradu s 42.000 stanovnika, duplo manjem od Pančeva, daju šmek metropole. A Jagodina je upravo to za srednje Pomoravlje. Pa i šire.

Predsednik opštine Jagodina, u kojoj uključujući i 52 sela živi 83.000 ljudi, jeste Dragan Marković Palma. On je i prvi čovek stranke „Jedinstvena Srbija”, koja je odnela ubedljivu pobedu na lokalnim izborima pre tri godine te tako sada, uz nekoliko odbornika DSS-a, SPS-a, SRS-a i predstavnika grupe građana, čini vladajuću većinu u lokalnom parlamentu. U opoziciji su „G17 plus”, DS i SDPO.

Marković se ljubazno odazvao molbi „Pančevca” da primi ekipu izveštača čiji je zadatak bio da građanima Vojvodine približi funkcionisanje tamošnje lokalne vlasti, kao i način na koji žive obični Jagodinci.

– Pre tri godine, kada je Demokratska stranka bila na vlasti, opština je imala budžet od 500 miliona dinara. Danas naš budžet iznosi 1.470.000.000 dinara. Po mnogim stvarima razlikujemo se od drugih opština. Recimo, svako novorođeno dete dobija 200 evra, svaki đak prvak 5.000 dinara, dok se sve porodice preminulih pomažu sa po 15.000 dinara. Besplatan je prevoz za đake koji iz sela idu u grad u školu, kao i za sva lica starija od 65 godina. Svako ko je bolestan a nema para da kupi lekove, dobija ih besplatno. Opštinske automobile ne koriste funkcioneri, već se njima bolesnici voze do Beograda, do zdravstvene ustanove čija je usluga Jagodincima potrebna. Sve što bolesnik mora da ima, jeste uput – tek je započeo nabrajanje dostignuća jagodinske lokalne samouprave čovek koji ne prima platu u Opštini, već u svom preduzeću, u kom je zaposleno preko sto radnika. Uzgred, Marković se vozi sopstvenim automobilom i koristi svoj mobilni telefon.

Jagodina ima i najjeftiniju vodu u Srbiji – 6,12 dinara po potrošenom kubiku. Ove godine su svi maturanti (!) osnovnih i srednjih škola u opštini išli na letovanje u Crnu Goru o trošku budžeta grada. Opština besplatno organizuje odlaske u Guču i na novosadski Sajam poljoprivrede. U osavremenjivanju i drugačijem pristupu nisu zaobiđena ni sela. – U 49 od 52 sela nema neasfaltiranih ulica. Napravili smo 38 sportskih terena s rasvetom, svako selo ih ima, pa smo tako skrenuli mlade ljude s lošeg puta droge i alkohola. Čak 90 odsto sela u opštini ima svoj dom kulture. Trenutno, danas, prave se dva nova doma za dva najveća sela u opštini – jedan za 700, a drugi za 1.000 posetilaca. Zgrade će u svom sastavu imati i penzionerske klubove i kuhinje za proslave – kaže u Jagodini i okolini izuzetno popularni Palma, koji je kao kandidat za gradonačelnika pobedio u 85 izbornih jedinica od ukupno 91.

Kuriozitet predstavlja i činjenica da je u njegovom rodnom selu na izbore izašlo 91 odsto birača, a da je on dobio 97 odsto glasova!

– To nikada nije dobio ni Sadam Husein kada je bio na vrhuncu moći – uz osmeh zbori predsednik opštine i dodaje da mu takvi izborni rezultati daju legitimitet da predstavlja i vodi Jagodince.

Marković ističe da je izgradnjom izletišta, zoološkog vrta i akva-parka Jagodina postala i obavezna turistička destinacija, u koju se svakodnevno sliva po nekoliko hiljada ljudi iz čitave Srbije. Da je to tako, na ulicama Jagodine pokazuju i registracije vozila iz vojvođanskih gradova, zatim iz Niša, Novog Pazara, Kruševca, Kragujevca... I to u petak pre podne, usred radnog dana! – Građani odasvud dolaze ovde i troše novac. Za nas je važno i to što opštinska zemlja oko akva-parka i zoo-vrta, ista ona za koju do pre dve godine zbog kopriva i šuta niko nije hteo ni da pita, danas vredi od 3.600 do 4.000 evra po aru, a kupci stoje u redu. Uskoro će biti organizovana licitacija za njenu prodaju, a tim novcem potpuno će biti pokrivena izgradnja akva-parka. I da nije ove prodaje, akva-park bi se, sudeći po dinamici posete i ponudi koju tamo imamo, sam isplatio za tri godine – objašnjava Marković.

Zanimljivo je čuti i kako se puni opštinski budžet.

– Rekao bih prvo kako se ne prazni: štedimo tako što nemamo savetnike i menadžere i ne trošimo na plate funkcionera, zaposlenih u javnim preduzećima i radnika administracije u onoj meri u kojoj je to zastupljeno drugde u Srbiji. Sve nabrojano odnosi 15 odsto budžeta. Ne idemo u kafane za opštinske pare. Ne naplaćujemo dnevnice. Uvek sam kritikovao političare čije je zanimanje predsednik stranke ili opštine. Koga izdržava stranka, taj nikad ne može biti u funkciji građana jer će uvek uraditi ono što mu kažu tate iz Beograda. Ne trošeći ono što smo mogli po funkcijama, prošle godine smo uštedeli 49 miliona dinara. I – mnogo radimo. Moj radni dan počinje u 7 sati i traje dok se ne završi, do kasno uveče – priča Marković. Budžet se uvećava najjednostavnijom logikom – kada u nešto pametno uložiš, to mora da ti se vrati.

– Trenutno se u Jagodini gradi 37 stambenih dvospratnica i trospratnica, pa se budžet ponajviše puni uplatom obaveznih komunalija po kvadratu. Grad je, kao što sam rekao, sada postao interesantan investitorima pošto dnevno kod nas dođe tri do četiri hiljade ljudi. U planu nam je da 28 hektara zemlje pored autoputa damo nekom investitoru besplatno, a da njegova obaveza bude da zaposli 400 Jagodinaca na najkraće 10 godina. Nići će industrijska zona. Već je napravljen ugovor s jednom austrijskom firmom o stvaranju regionalne deponije na 16,9 miliona evra. Rešavamo probleme – „potpisuje” prvi čovek Jagodine.

Vodeno čudo
Sportski savez, opštinsko čedo, vodi brigu o korisnoj površini od 18 hektara. U kompleksu se nalaze sportska hala, ogroman parking, kao i gradski stadion koji je u fazi renoviranja (tribine će biti postavljene po celom obimu glavnog terena, a gradi se i upravna zgrada s najmodernijim svlačionicama i ložama). Takođe, na istom potezu su karting staza, tri otvorena i jedan zatvoreni teniski teren i gradska streljana. U neposrednoj blizini su zoo-vrt i izletište „Potok”, park preuređen u poslednje dve godine, koji je do tada delovao jadno i zapušteno poput naše Narodne bašte. Najveću pažnju ipak privlači fenomenalni akva-park, čiji direktor Zoran Gligorijević kaže:

– Akva-park se prostire na tri hektara. Ulaz je 200 dinara za odrasle i upola manje za decu, a na raspolaganju su četiri velika i sistem od osam malih atraktivnih tobogana za najmlađe. U sastavu akva-parka, pored nekoliko manjih bazena, jeste i olimpijski bazen. Temperatura vode, koja se neprestano filtrira, iznosi 25 stepeni. Ko želi, može da uživa i u drugim sportsko-rekreativnim sadržajima poput odbojke, malog fudbala, košarke... Pored svakog bazena je spasilac, ima ih ukupno 11, jer nam je bezbednost posetilaca najvažnija. Tu je, normalno, i lekarska služba. Imamo i profesionalne dečje animatore. Jedino što mora da se doplati jeste usluga u kafiću i restoranu brze hrane.

Građani iz cele Srbije svakodnevno već od 9.30 u redovima čekaju da uđu. Za prvih mesec dana rada prodato je oko 56.000 ulaznica. Radnim danom ima od tri do pet hiljada posetilaca, a najmanje ih je iz same Jagodine. Rekord drži dan za vikend u kom je na blagajni izdato 7.680 ulaznica! Mokri čvor je (uverili smo se) u savršenom stanju, a garderoba za vredne stvari posebno je obezbeđena. Sezonski je zaposleno 80 mladih Jagodinaca, tokom večeri se organizuju zabavni sadržaji, a u planu je da se akva-park sledeće godine proširi za još dva hektara.

A sad, za naše gradske oce ono najpoučnije – papirologija. Dobra organizacija iznedrila je neophodne dozvole i projekte, uključujući i svuda u Srbiji spori tender za izvođača radova, za četiri meseca. Radilo se 20 sati dnevno, a bogami i noćno pod reflektorima, pa su kupači i skakači u preslikan rodoski akva-park ušli posle još tri meseca! Sve je završeno za nešto jače od pola godine. Da l’ bi, da tako što postoji u Pančevu, u našem gradu svakodnevno lovišku trošilo desetak hiljada Beograđana plus još toliko Vojvođana, pitanje je sad...

Palma vešto izbegava konkretan odgovor na pitanje pod kojim bi uslovima u varijanti „šta bi bilo kad bi bilo” postao menadžer opštine Pančevo. O tome kaže:

Realizacija od 170 odsto
Kada je u pitanju lokalna politika, gradonačelnik Jagodine je jasan:

– Ne želim da pričam o onima koji su bili na vlasti pre „Jedinstvene Srbije”. O tome će pričati građani na izborima. Nisam poput onih iz beogradskih partija koji se samo bave bivšima a da nikad ne daju izveštaj o sopstvenom radu. Svake godine 6. oktobra, na dan kad sam ušao u Opštinu, u centru grada na istom mestu gde sam držao predizborni miting 2004. godine građane izveštavam o tome šta je urađeno. Realizacija investicija može se videti na video-bimu. Iako svako može da pita sve što ga zanima, pitanja nema kada je očito da smo za 70 odsto prebacili sve ono što smo u kampanji obećali. Naša lokalna opozicija je vlast na republičkom nivou, s njom imamo veoma dobru saradnju i poštujemo je. Sednica na kojoj je jedna od devet tačaka dnevnog reda bila i rebalans budžeta trajala je 19 minuta. Prolaze i njihovi konstruktivni predlozi. Poenta je u tome što mi stalno govorimo: hajde da vidimo šta će ministri iz vaših stranaka da donesu Jagodini.

– Predsednik opštine ne može biti političar, već privatnik koji je bar poslednjih deset godina radio u privredi. Taj čovek mora da zna šta je cesija, kompenzacija, asignacija, virman... Kada odaberete lekara za gradonačelnika, moguće je da je on odličan stručnjak u svojoj oblasti, ali onda je on za bolnicu, a ne za opštinu. Predsednik opštine i gradski menadžer mora da bude neko koga su produvali svi vetrovi. Neko ko ima rezultate iza sebe. I finansijsku nezavisnost.

Protivu centralizma
O novcu i Beogradu Marković kaže:

– Izgradnja tri fudbalska terena u završnoj je fazi, i to bez dinara Vlade Srbije. Ove godine za sredstva iz NIP-a poslali smo projekte u vezi s izgradnjom komunalne infrastrukture u ukupnoj vrednosti od deset miliona evra. Prošli smo s ukupno 3,5 miliona, a od toga do danas nije isplaćen ni ceo milion. Takođe, Zakon o privatizaciji štetan je za gradove jer 95 odsto novca od prodaje fabrika odlazi u budžet Republike, a samo pet odsto ostaje lokalnoj samoupravi. Vlada i politički centralizam – po novom Ustavu nema više neposrednih izbora za predsednika opštine, već se biraju stranke. Gradovi iz unutrašnjosti Srbije moraju da se bore protiv centralističke vlasti; tu mislim i na Pančevo.

A rezultati rada u gradu uskaču u oči svih nepristrasnih posmatrača Jagodine i Jagodinaca. Pančevce je, normalno, zanimalo i ono o čemu Marković nije pričao. Raspitali smo se gde je najveće naselje Roma i zaputili se tamo da vidimo u kakvim uslovima žive. U Levaču, nekadašnjem gradskom jezgru, kuće poput onih u bilo kom romskom naselju: jedna oronula, druga neokrečena, treća lepa, ofarbana u ljubičasto. Razlika je u „nijansama”: u Jagodini s krovova vise satelitske antene, Romi imaju asfaltirane ulice, a u „glavnoj” po sredini leži odvod za kišnu kanalizaciju. Kad „prođe šmrk” komunalnog preduzeća, sve je čisto. Čuli smo i da im je na Đurđevdan obezbeđeno jagnje, da ko ne radi ima besplatno školovanje za decu, dva metra ogrevnog drveta...

O podobnima i sposobnima
Na pančevački ekološki problem Marković gleda „kao privatnik i preduzetnik s 27 godina iskustva”.

– Meni ne može da se desi dva puta jedan isti, veliki problem. Da sam u poziciji rešavanja situacije kod vas, sigurno ne bih zatvorio sve fabrike; tako bi radnici ostali bez posla. Pozvao bih poslovodstvo zagađivača i rekao: hajde da čujemo šta je Opština uložila u zaštitu životne sredine, šta je to što tražite od države i da svi zajedno napravimo plan. Svake nedelje predsednik opštine u Pančevu mora da drži konferenciju za novinare i da obaveštava javnost o pomacima u realizaciji tog plana, da pritiska državu, da kaže da se i dalje od Vlade traži toliko i toliko miliona evra, jer zdravlje građana je prvi prioritet. Svi pričaju o Evropi, a u nju se ne ulazi s gas-maskom na glavi. Ako problem ne mogu ti ljudi da reše, onda isplivava ono što je u korenu svega: u Srbiji vlada kriterijum podobnosti, a ne sposobnosti, kako bi trebalo.

Iako će ova fotoreportaža mnogima, posebno nekim pančevačkim političarima, izgledati kao plaćeni oglas, tekst predstavlja samo verno preneseno, jagodinsko činjenično stanje. Fotke pričaju za sebe. A ko zbog predrasuda ne veruje ni rečima ni slici, nek skokne do Jagodine, koja je „daleko” ravno 130 kilometara od Pančeva. Radoznalost je dobra osobina. I još nešto: o Palmi u Jagodini nećete čuti nijednu ružnu reč. Osim, tek u skoro nevidljivim tragovima, da je „neinformisan” o istoriji muzičke umetnosti. Svi kažu da je strog, autoritativan, ali i pravičan i uspešan. Biće da je ovo poslednje ono što gradska istorija „broji”, što se na ulicama vidi, a što je, ipak, najvažnije...

Preuzeto sa: http://www.pancevac.com/index.php?module=section&issue_id=126&id=44
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.084 sekundi sa 22 upita.