Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Svako je vino korisno  (Pročitano 5300 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Svako je vino korisno
« poslato: 26-01-2007, 18:48:22 »

Svako je vino korisno



Početkom prošlog desetljeća jedna je znanstvena studija razveselila vinoljupce širom svijeta: otkriveno je da umjereno pijenje crnog vina smanjuje rizik od srčanog udara. A ni bijelo ne zaostaje puno.

Rezultati nove znanstvene studije govore da i bijelo vino štiti srce, barem kod štakora. Istraživanje, koje je djelomično financirala vinarska industrija, pokazuje da u grožđu ima više kemikalija koje štite srce nego što su znanstvenici pretpostavljali.

Ljubitelji vina došli su na svoje 1992. godine, kad su istraživači objavili da Francuzi, koji piju puno crnog vina, imaju manje koronarnih problema nego ljudi u zemljama u razvoju, iako se smatra da je francuska hrana masna kao i sve druge.

Kako bi objasnili tu pojavu, nazvanu Francuski paradoks, znanstvenici su identificirali spojeve u crnom grožđu i vinu koji neutraliziraju kisikove radikale, 'kemijske sabotere' koji štete srcu oštećujući ključne stanične sastojke.

Ti spojevi, nazvani rezveratrol i antocijanins, koncentrirani su u kožici bobica. Znanstvenici su zbog toga mislili da bijelo vino, koje se pravi bez kožica, ne štiti srce.

No, 2002. su kardiovaskularni znanstvenik Dipak Das s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Connecticut i njegovi kolege izvijestili da neka bijela vina štite srce štakora baš kao i crna.

Kako bi shvatili zašto je to tako, znanstvenici su pokrenuli novo istraživanje. Kroz 30 dana su, osim s uobičajene hrane, štakorima davali grožđane kožice, unutrašnjost bobica ili otopinu vode i šećera.

Tada su žrtvovali štakore, ali su u uređajima s hranjivim otopinama održavali kucanje njihovih srca. Kako bi ustanovili koliko je prehrana štitila ta srca, istraživači su simulirali srčani udar prekidom dotoka hranjivih tvari tijekom 30 minuta, da bi tada nastavili oživljavati srce.

U nekoliko mjerenja su grožđane kožice i bobice jednako štitile srce: umjetno izazvani srčeni udar ubio je prosječno 35% srčanog mišića štakora hranjenog šećernom vodom, no samo oko 20% srca štakora hranjenog grožđanim bobicama i kožicama.

A srca štakora hranjenih grožđem zadržala su i dvostruki kapacitet pumapanja u odnosu na kontrolno srce.

Kemijskom analizom četiri različite vrste grožđa, Dasove kolege sa Sveučilišta u Milanu potvrdila su da se u kožici nalazi većina rezveratrola i antocijaninsa.

No, ekstrakti i kožice i bobice jednako su dobro vezali posebno opasne tipove kisikovih radikala. "To znači da meso bobice ima drugačije vrste antioksidanata", kaže Das.

"To je vrlo značajno otkriće", kaže biokemičar Joseph Wu iz njujorškog Medicinskog koledža Valhalla, koji je studiju nazvao "vrlo dobrom i vrlo temeljitom".

"Rezultati pokazuju da i u bijelom vinu ima nekih dobrobiti", rekao je Wu. "No, kako točno štiti srce, za sada još nije poznato".


izvor  Net.hr

lara_kroft

  • Stalni učesnik
  • **
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Pol: Žena
  • Poruke: 596
Одг: Svako je vino korisno
« Odgovor #1 poslato: 09-07-2009, 12:31:59 »



                                                                         Crno vino produžava život


           Crno vino, po svoj prilici, čuva tajnu dugog života. Molekularni biolozi i patolozi sa univerziteta Harvard otkrili su da jedan sastojak u crnom vinu ne samo da produžava "život" pekarskom kvascu, već ima čudesno dejstvo i na ljudsku ćeliju, čineći je otpornom na radijaciju.

Iako su ova dramatična istraživanja još uvek u početnoj fazi, naučnici veruju u mogućnost da će pronaći lek koji će produžiti život i sprečiti bolesti poznog životnog doba.

Otkriveni molekul, resveratrol, pripada dobro poznatoj grupi sastojaka u crnom vinu, voću, povrću i maslinovom ulju. Ali najnovija otkrića najavljuju mogućnost da njegova korisna svojstva prelaze sada poznate granice.

Neki od molekula, kako se čini, aktiviraju "porodicu enzima" pod imenom sirtuins, za koju je dokazano da za 80 odsto produžavaju "život" pekarskom kvascu i laboratorijskim larvama koje žive na niskokaloričnoj hrani.

Poznato je da mnoga živa bića žive duže kad im se smanji uzimanje hrane, uključujući i sisare kao što su miševi i pacovi. Jedno od objašnjenja moglo bi biti da "stres gladi"
stimuliše molekul sirtuins da se pripremi za "preživljavanje".

Profesor dr Dejvid Sinkler kaže: "Uvereni smo da sirtuins ćelijama 'kupuje vreme' da se oporave od oštećenja. Sve su češći dokazi da se u odmaklom životnom dobu život produžava ako se blokira izumiranje ćelija - sve dok ono ne vodi oboljevanju od raka".

U toku istraživanja, naučnici su otkrili 17 molekula koje stimulišu Sirt 1, jedan od sedam sirtuinsa u ljudskom organizmu, i enzim kvasca Sirt 2. Najsnažniji molekul bio je resveratrol, jer je ovaj sastojak vina omogućio da ćelije pekarskog kvasca za 60 do 80 odsto duže žive - mereno brojem "generacija".

Na veliko iznenađenje Sinklera i njegovih kolega, ćelije kvasca tretirane malim dozama resveratrola živele su u proseku 38 generacija, u poređenju sa 19 generacija u netretiranomm kvascu.

Ustanovljeno je da molekuli deluju kroz poznate biohemijske procese u kojima je angažovan Sirt 2. U eksperimentima na ljudskim ćelijama, rasveratrol je aktivirao slične slične enzimu Sirt 1. Broj ljudskih ćelija koji je preživeo "udar" gama radijacije porastao je između 10 i 30 odsto kad je tretiran rasveratrolom. Druga istraživanja pokazala su da rasveratrol štiti od raka, zakrečenja arterija i drugih pratećih bolesti starosti.

Smatra se da ova korisna svojstva mogu zahvaliti prisustvu antioksidanata koji sprečavaju da slobodni radikali kiseonika, destruktivni delići atoma, oštećuju ćelije.

(FoNet)
Sačuvana
Pre nego što uradite nešto, morate da budete neko...
 

Stranica je napravljena za 0.124 sekundi sa 25 upita.