Forum Beograd Jagodina Ćuprija Paraćin

Molim vas da se prijavite ili se registrujete.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Napredna pretraga  

Vesti:

Samo za Registrovane članove je moguć pristup u kategoriji '' Ljubav & Sex & Lepotice''
Obavezno pročitajne uslove korišćenja Foruma ->
Uslovi Korišćenja

Autor Tema: Krupanj - Kultura - Sport - Turizam  (Pročitano 8527 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

autentik

  • Administrator
  • Svedok stvaranja istorije
  • ******
  • Karma: +0/-0
  • Na mreži Na mreži
  • Pol: Muškarac
  • Poruke: 17391
    • Jagodina, Ćuprija i Paraćin kao na dlanu
Krupanj - Kultura - Sport - Turizam
« poslato: 18-10-2009, 20:54:40 »

Geografski položaj Radjevine i Krupnja

Rađevina i njeno gradsko središte Krupanj nalaze se u zapadnom delu Srbije, na desnoj obali reke Drine. Po poslednjem popisu iz 2002. god. Krupanj ima 5.072, dok opština broji 20.632 stanovnika. Grad je dolinsko neselje i leži smešten u kotlini okružen ograncima Boranje, Jagodnje i Sokolske planine; kao podplaninsko mesto leži južno od 45. paralele na 280 m nadmorske visine. Kroz grad protiču reke Bogoštica, Čađavica i Kržava čijim spajanjem u centru nastaje reka Likodra.Udaljen je od Valjeva 64 km, od Loznice 28 km, od Šapca 64 km, od Novog Sada 135 km i od Beograda 160 km.

Klima

S obzirom na to da je Rađevina peripanonska regija južnog oboda Panonskog basena, njeno podneblje je umerenokontinentalno..Okolnost da ovo malo udubljenje predstavlja¨basen u basenu¨ (podplaninsku župu), podrazumeva izvesna župna obeležja mikroklime Krupnja.Planine ga štite od regionalnih vazdušnih strujanja,ali mu donose lokalne vazdušne struje. Mnogi gosti već u prvom susretu sa ovim krajem ističu izuzetne prirodne pogodnosti, ekološki čistu i nezagađenu sredinu, zdravu hranu, prijatne letnje noci kao i zime sa dosta snega sto zajedno pruža mogućnosti za razvoj i letnjeg i zimskog turizma


Istorija

Prvi arheološki nalazi u Krupnju datiraju još iz perioda neolita i to u vidu ostataka keramike i jedne sekire od lakog belog kamena. Na ulazu u grad postoje ostaci rimskog rimskog naselja sa fragmentima rimske ke

ramike - ostatak objekta poznatiji kao Vila Rustika.

Naziv Krupanj prvi put se pojavljuje u dubrovačkim spisima 1417. godine, a dubrovački pisari - Italijani najčešće su ga zapisivali kao ''Crupagn''.

Razvojem rudarstva u Srednjem veku Krupanj je postao značajno rudarsko mesto (rudnik srebra) kroz koga su prolazili dubrovački karavanski putevi.

Tursko osvajanje Despotovine (1459) uvelo je današnju oblast Rađevine u dug period nesređenog i teškog života.

U događajima Prvog srpskog ustanka Krupanj je prvi put oslobodio, u leto 1804. godine, hajdučki harambaša Đorđe Obradović Ćurčija i njegova četa hajduka, a značajnu ulogu u borbi protiv Turaka imao je i knez Krsta Ignjatović-vojvoda rađevski.

Godine 1837. u Krupnju je otvorena prva škola, a 1842. godine izgrađena je crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg.

Veliki događaj za Rađevinu svakako je iseljavanje Turaka i rušenje Soko grada-zloglasne turske tvrđave, na čijem mestu se danas nalazi manastir Sv. Nikolaja. Načelnik rađevskog sreza kapetan Petar Radojlović je 1862. godine, po naređenju kneza Mihaila Obrenovića, izvršio rušenje utvrđenja.

Krajem XIX veka u varošici je sagrađena topionica olova i antimona sa pratećim objektima među kojima se izgledom izdvajala zgrada u kojoj je stanovao upravnik podrinjskih rudnika g. Svetozar Mašin sa suprugom Dragom (kasnije kraljicom, suprugom kralja Aleksandra Obrenovića.

Kulminacija jedne od najkrvavijih bitaka koje je vodila srpska vojska u Prvom svetskom ratu vezana je za prostor Mačkovog Kamena, na planini Jagodnji, u neposrednom zaleđu Krupnja. U vojnoj istoriji je zabeleženo da su se tu vodile najogorčenije i najdinamičnije borbe u kojima je ranjen i princ Đorđe Karađorđević, a ukupni srpski i neprijateljski gubici cene se na oko 23 000 ljudi. U spomen na te događaje Srpski narod je podigao spomenike: crkvu spomen-kosturnicu Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju i spomen-kapelu na Mačkovom Kamenu (dela arhitekte Momira Korunovića ).

Godine 1922. osnovano je prvo sportsko udruženje ''Rađevac'', a u čast kapetana Petra Radojlovića u Krupnju je 1927. godine osnovano sportsko i kulturno društvo ''Radojlović'' koje je postojalo sve do Drugog svetskog rata.

U drugom svetskom ratu nemačka kaznena ekspedicija spalila je Krupanj, izuzev zgrade stare apoteke (vila Pere Despića), crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnice, zadužbine Nikole Spasića trgovca iz Beograda.

Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se šezdesetih godina razvila i industrija tekstila ( veliki proizvodni kapaciteti viskoznih tkanina i pozamanterijske robe ), proizvodnja kartonske ambalaže, kontaktnih sočiva, dehidratacija voća, mala privreda, trgovina i turizam.

Savremeni Krupanj karakteriše ekološki nezagađena i atraktivna priroda upotpunjena kulturno-istorijskim znamenitostima. Naselje je smešteno u dolinsko proširenje kroz koga protiču 4 brze rečice na kojima je podignuto 15 mostova, sa planinskim zaleđem Jagodnje, Boranje i Sokolskih planina, sa mnoštvom parkovskog zelenila, savremenim zdanjem Doma kulture (delo arhitekte Ivana Antića),sportskim terenima, bazenom, ugostiteljskim objektima - Krupanj predstavlja svojevrsnu ambijentalnu celinu vrednu viđenja.

 

TURISTIČKI POTENCIJALI

Opština Krupanj raspolaže jedinstvenim antropogenim i prirodnim vrednostima:

Crkva spomen-kosturnica Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju (delo arhitekte Momira Korunovića) - zadužbina kralja Petra I Karađorđevića sagrađena 1933. godine; Stara crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju sagrađena 1842. godine.

Zdanje Doma kulture ''Politika'' monumentalno delo arhitekte Ivana Antića sa 3000 kvadrata upotrebnog prostora; raspolaže pozorišnom dvoranom, galerijom, malom salom, ateljeom, bibliotekom i kancelarijskim prostorijama.

Stara apoteka (vila Pere Despića sagrađena 1914. godine) - objekat pod zaštitom države; uz Zadužbinu Nikole Spasića doprinosi ambijentalnoj celini Krupnja ( sa četiri reke, okružen zelenilom i parkovima). Centralni park u Krupnju nalazi se kod ušća dveju reka i glavne gradske raskrsnice i predstavlja centralno mesto na kome su se Rađevci  od davnina okupljali da bi saznali najnovija dešavanja ; u tursko vreme zvao se Megdan (trg). Postoji potreba za njegovim uređenjem (postavljanje spomenika npr. Srpskom junaku i Đorđu Čurčiji), čime bi se značajno podigao nivo turističkog proizvoda u Krupnju.

Sportski tereni (1 otvoreni bazen, sportska hala, 2 fiskulturne sale, 3 fudbalska igrališta sa travnatim terenima u Krupnju i po 1 u Zavlaci i Beloj Crkvi, 1 igralište za mali fudbal sa šljakastim terenom, tereni za košarku, rukomet i odbojku) u opštini Krupanj predstavljaju samo deo potencijala za razvoj sportsko-rekreativnog turizma koji čini jednu od okosnica razvoja turizma u Rađevini.

Crkva Sv. Uspenija Presvete Bogorodice iz XVI veka u Dobrom Potoku kod Krupnja i etno kompleks (kapele Sv. Prokopija i Sv.Petke smeštene u pećinama, dva etno muzeja sa nošnjama i upotrebnim predmetima iz XVIII i XIX veka, muzej lova, zvonik, groblje staro 500 godina, spomen česme, otvorene i zatvorene sofrašice, natkrivena bina sa prostorom za boravak dece, šetalište i drugi sadržaji ).

Crkva Sv. Velikomučenika Georgija u Beloj Crkvi izgrađena 1889. godine na mestu stare crkve iz XV veka. U portalu crkve nalazi se 30 stećaka i žrtvenik.

Spomen-kapela na lokalitetu Mačkov Kamen (delo arhitekte Momira Korunovića), spomen česma, vidikovac i izletište.

Sokograd - nekadašnja turska tvrđava sagrađena na ostacima rimskog kastela na steni iznad reke Gračanice u čijem podnožju se nalazi manastir Sv. Nikolaja sa manastirskim kompleksom (SO LJubovija) zadužbina vladike šabačko-valjevskog Gospodina Lavrentija.

Muzejski kompleks Stolice (posvećen događajima iz II Svetskog rata i rudarstvu i metalurgiji), sa Istorijskom kućom (nepokretno kulturno dobro). Pokrenuta je  inicijativa za oplemenjivanje ovog prostora (prirodno dobro koje se prostire na 32 ha površine), rekonstrukciju i pretvaranje drvenih paviljona u smeštajne kapacitete.

Muzejski kompleks u Beloj Crkvi (posvećen događajima iz II Svetskog rata), Spomen zgrada stare škole u kojoj se nalazila bolnica u I Svetskom ratu - objekti pod zaštitom države; oba muzeja su zatvorena, postoji potreba za njihovim otvaranjem i obogaćenjem novim postavkama.

Lokalitet Rađev Kamen na kome se nalazi veliki beli obelisk posvećen vojvodi Rađu (srednjevekovnom vitezu) po kome je cela oblast dobila ime - Rađevina.

Izletište Zmajevac (sa uređenim sofrašicama i travnatim sportskim terenom) koga karakterišu nedirnuta priroda i atraktivani vodopadi reke Zmajevac. 

Rožanj (973m) - najviši vrh Rađevine i mesto gde se susreću 12 vazdušnih struja, što je dobar preduslov za razvoj klimatsko-rehabilitacionog, izletničkog i planinskog turizma; Sokolska planina (Rožanj), Jagodnja i Boranja (šarena bukva) čine planinsko zaleđe Krupnja i značajan turistički potencijal.

Kovačevića pećina ima dužinu veću od hiljadu metara, dvorane sa brojnim stalaktitima i stalagmitima (posebno retke stalagmite od belog prozirnog kalcita), raznobojne draperije, visoke krečnjačke stubove, ostatke faune (stare oko 60.000 godina) i pećinsko jezero.

Orlićka pećina u Bogoštici sa nekoliko jezera, lavirintnih kanala i pećinskih ukrasa.

Lovište ''Jagodnja'' ima površinu od 31.282 hektara i u njemu je zastupljena lovna divljač kao što su: srna, divlja svinja, zec i fazan. Lovište poseduje i dva objekta za lovce (zgrade lovačkog doma) i lovne objekte (čeke).

Planina Boranja, iako nedovoljno ,,iskorišćena,, , možda je najinteresantniji potencijal opštine Krupanj. Izuzetno je bogata šumama, šumskim plodovima (najkvalitetnije pečurke), divljačima, raznovrsnim biljnim zajednicama, izvorištima i mineralima (posebno kamen granit). Na planini postoji  planinarski dom i više lovačkih objekata.

Industrija Krupnja je bez dimnjaka, mali je protok saobraćaja,  pa i ložišta, te ne postoji problem ozbiljnijeg zagađivanja vazduha i vode. Naprotiv, čist vazduh, ugodno podneblje, pitka voda, šumovita okolina i očuvana priroda stimulišu boravak u Krupnju i okolnim planinama radi odmora, rekreacije i sporta, naročito što u opštini postoje i drugi komplementarni turistički motivi.

 

Temišvar

  • Član
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 7
Odg: Krupanj - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #1 poslato: 17-05-2014, 10:11:54 »

Krupanj je jedna divna varošica i duša me boli kada vidim slike u kojima je sve uništeno poplavom... Najžalije je zbog svih tih divnih ljudi koji žive tamo i koji čine ovaj gradić divnim.
Sačuvana

Majkl

  • Svakodnevni prolaznik
  • *
  • Karma: +0/-0
  • Van mreže Van mreže
  • Poruke: 318
    • Net katalog
Odg: Krupanj - Kultura - Sport - Turizam
« Odgovor #2 poslato: 01-08-2018, 21:11:04 »

Bio sam ove godine par puta u Krupnju, imaju fenomenalo kulturno leto, Riblja Corba, Tijana Dapcevic, Viva Vox, predstave, neki narodnjaci i slično.
Krupanj - svaka čast!
Sačuvana
 

Stranica je napravljena za 0.113 sekundi sa 25 upita.