Stara pravila za uklanjanje uginule stoke: umesto spaljivanja zakopavanje u polju
Sledeće nedelje otvaranje peći za uništavanje otpada u Ćupriji. Arbitraža zbog propale belgijske investicije u postrojenja u Inđiji
HVALI Evropu, čuvaj glavu. Ovako bi se mogla oceniti nedavna odluka Ministarstva poljoprivrede da se dozvoljava zakopavanje uginulih životinja. Iako se naša zemlja obavezala i prihvatila evropska pravila za neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada, nedostatak postrojenja i zatvaranje moderne belgijske kafilerije u Inđiji naterali su nadležne da se vrate na staro i da se mrtve životinje uništavaju kao nekad - zakopavanjem. Razlog je sve više otpada, koji nema gde da se ukloni, a pošto se bliži toplije vreme, zbog straha od zaraza, odobrena je starinska metoda.
Leševi će biti zatrpavani na stočnim grobljima, u jamama ili na samom mestu gde su pronađeni. Ovu odluku donelo je Ministarstvo poljoprivrede, a mere se primenjuju samo u "vanrednim okolnostima" kada postojeći kapaciteti kafilerije ne mogu da tu količinu sirovine obrade. Otkad je belgijska firma "Energo-zelena" zatvorila svoja vrata, uginule životinje nedeljama su se raspadale na gazdinstvima, dok, zbog prebukiranosti, ne bi bile uništene u somborskoj kafileriji.
- Ovakva mera doneta je kako bi se obezbedilo zakonito uklanjanje leševa u slučajevima havarija ili nečeg sličnog - kažu u Ministarstvu poljoprivrede. - Deo obaveza uklanjanja uginulih životinja je i u nadležnosti lokalne samouprave. One opštine koje imaju izgrađene objekte za sakupljanje leševa, u skladu sa zakonom, to će tu i raditi. Svi ostali će, u skladu sa pravilnikom, sakupljati leševe životinja i zakopati ih na mestu koje odrede kao bezbedno. Sve će se obavljati pod nadzorom veterinarske inspekcije.
MOŽE DA DOĐE DO ZARAZE UKOLIKO se uništavanje životinja obavlja u stočnim jamama ili grobnicama, može da dođe do širenja zaraze, upozorava Marjan Rističević. Kako kaže, postavlja se pitanje u kakvom su stanju ti objekti, da li su registrovani i ko će to da nadgleda. - Ko će da obezeđuje te lokacije - pita Rističević. - Hoće li žive životinje imati pristup mestima gde se zakopavaju leševi. Plašim se da ne dođe do širenja zaraze. To je nemar, a ne vanredna okolnost. Imali su dovoljno vremena da srede kafileriju u Ćupriji. Sada iz Uprave za veterinu samo odgovornost prebacuju na lokalnu samoupravu, ne samo zato što nisu sposobni da brinu o javnom zdravlju ljudi, već da za njihov propust treba da budu odgovorni drugi.
Da "Energo-zelena" nije stavila katanac u bravu, država ne bi morala ponovo da "oživljava" uništenu i ugašenu kafileriju u Ćupriji "Napredak", koju su "ubili" - dugovi. Tek kada je počeo da se nagomilava životinjski otpad, započeto je ponovno sređivanje ove kafilerije. Uključeni su struja i telefon. Kako smo saznali, pre dva dana počela je i probna proizvodnja - prerada klaničnog otpada. Naime, specijalnim vozilom iz Industrije mesa "Juhor" dovezeno je osam tona otpada, i ukoliko sve faze proizvodnje budu u redu, već za vikend bi mogla da krene redovna proizvodnja.
- U hodu otklanjamo manje nedostatke, budući da kafilerija nije radila skoro godinu dana - ispričao je Đorđe Stefanović, direktor "Napretka". - Priključili su nam struju i telefone, koji su nam zbog dugova bili isključeni, i dogovaramo se za reprogram. Radnici su vraćeni na posao, a uz pomoć države isplatili smo februarske plate. Radićemo po rasporedu i instrukcijama Uprave za veterinu, u čijoj smo nadležnosti, a sa klaničarima ćemo sklapati ugovore.
Zbog unosnog posla sa životinjskim otpadom Srbija će morati da odgovara i pred sudom. Nezadovoljni uslovima poslovanja, belgijska kompanija "Energo-zelena" započela je međunarodno arbitražu protiv Srbije, pred Međunarodnim centrom za investicione sporove u Vašingtonu. Njima je, kako se pričalo, iz bivše vlasti bilo obećano da će imati dovoljnu količinu otpada za preradu, koja će im se isplatiti.
Izvor: link
Arhiva vesti...
|