Na istočnoj periferiji Paraćina, i desnoj obali reke Crnice, 5 km pre njenog
ušća u Veliku Moravu, nalazi se arheološki lokalitet poznat kao Motel
Slatina. Uprvo na tom mestu se danas ukrštaju autoput Beograd - Niš
i put Paraćin - Zaječar.
Na
severnim obroncima lokaliteta, u podnožju Karađorđevog brda, još uvek je
aktivno jako vrelo pijaće vode. Ovaj lokalitet prvi put je arheološki regstrovan
pre Drugog svetskog rata, a sa gradnjom prvog autoputa počela su obimnija
arheološka iskopavanja, koja su nakon više deceija obnovljena 1985. godine
prilikom gradnje novog autoputa.
Međutim,
rezultati ovih istraživanja nisu bili dostojno predstavljeni široj javnosti,
a sam lokalitet je posebno poznat po više sukcesivno podizanih naselja
vinčanske kulture. Kuće najstarijeg naselja starog oko 7.000 godina bile
su koncetrisane duž rečne obale. Kasnije se naselje proširilo ka sever
obuhvatajući prostor veći od 20 ha.
Pored
brojnih tragova ahitekture na ovom lokalitetu, kao i na drugim pomoravskim
nalazištima, otkriven je veliki broj antrpopmorfnih figurina, ali i veliki
broj primeraka plastike najrazličitijih oblika.
Najmlađi
slojevi sa vinčanskim nalazima sadrže intenzivne tagove gorenja i misteriozne
površine popločane kamenim oblucima, za koje neki predpostvljaju da su
osnove kuća. Na istom tom prostoru, nekoliko hiljada godina kasnije, nastalo
je manje naselje iz starijeg gvozdenog doba. Dolaskom rimljana, na ovom
mestu je sagrađena jedna od brojnih putnih stanica od koje je otkopana
samo jedna kamena zgrada sa nekoliko prostorija.
Nakon
hunskog razaranja, život je obnovljen krajem V i u VI veku.
Dosadašnjim iskopavanjima istražena je površina
od oko 1.000 m2, dok se debljina kulturnih slojeva kretala na pojedinim
mestima (bliže reci) do 6m. Ipak, ogroman deo lokaliteta je nepovratno
oštećen gradnjom autoputa, a poslednjih nekoliko godina po površini lokaliteta
počele su se graditi brojne proizvodne hale i privatne kuće, koje prete
da u potpunosti unište preostali deo ovog značajnog lokaliteta.
Od
1999. godine, na prostoru Slatine odvijaju se manja arheološka istraživanja
Arheološkog instituta iz Beograda i Zavičajnog muzeja Paraćin.
Slatina
pripada projektu proučavanja vinčanske kulture na teritoriji Srbije, kao
podprojekat Neolit sredjeg Pomoravlja, koji bi pre svega trebalo da obuhvati
publikovanje dosadašnjih istraživanja na teritoriji paraćinskog i jagodinskog
muzeja. Na lokalitetu Slatina izvode se zaštitna iskopavanja, zbog ugroženosti
samog lokaliteta, a publikovanjem dosadašnjih rezultata stvorila bi se
baza za neka buduća sistematska istraživanja.
Cilj
ovih istraživanja je određivanje gabarita naselja, određivanje sratigrafije
i debljine kulturnog sloja u perifernim zonama lokaliteta.
Iskopavanja su pokazala da je površina vinčanskog
naslja bila mnogo veća nego što se do sada mislilo - za više od 150 m po
širini lokaliteta. Za sada se ne može potvrditi predpostavka da je najstarije
naselje bilo u podnožju brda. Na prostoru koji sad iskopavamo, kulturni
sloj se završava na dubini od oko 160 cm i sadrži uglavnom nalaze mlađe
vinčanske kulture, a jednim manjim delom i starije faze.
Iskopavanjima 1997. i 2000. godine, na prostoru
koji je bliži toku reke Crnice otkriveni su i stariji slojevi vinčanske
kulture, sa većim brojem kulturnih slojeva.
Od nalaza treba izdvojiti desetak figurina koje
se uklapaju u standardni repertoar vinčanske antropomorfne plastike, a
iz sloja 1 imamo reprezentativne nalaze crnog keramičkog posuđa tankih
zidova i uglačane površine, ukrašene kanelurama.
Ovogodišnjim
istraživanjima otkriven je znatan broj kremenih alatki, a za Slatinu je
inače karakterističan jako mali broj ovakvih nalaza. Možda su u pitanju
uslovi istraživanja, pogotovo 1985. godine, kada se nije obraćala pažnja
na ovako sitne nalaze.
Ove
godine, u blizini jednog od vatrišta, otkriven je veliki broj kremenih
nalaza, pomešanih sa životinjskim kostima i delovima posuda. Paralelno
sa iskopavanjima teku pripreme za publikaciju kojom će biti obuhvaćena
sva dosadašnja istraživanja. Njeno pojavljivanje se očekuje 2003. godine,
kada u potpunosti bude analiziran arheološki materjali sa novih iskopavanja.
Od
1985. godine na Slatini je otkriveno oko 200 primeraka vinčanske antropomorfne
i zoomorfne plastike. Očigledno je da se tu nešto dešavalo i da postoji
neka priča za sebe, pogotovo kada je u pitanju srednje Pomoravlje. Ovde
treba voditi računa o uslovima nalaza.
Ovogodišnja
iskopavanja su pokazala da su se figurine nalazile u slojevima sa odbačenom
i slomljenom keramikom, znači ne na nekom posebnom mestu ili u posebnom
okruženju, tako da se može reći da se radi o odbačenim fiigurinama, posebno
što su fragmentovane i pretežno bez glave.
Lokalitet
Slatina je zanimljiv po tome što je jedan od retkih lokaliteta za koje
su pojedini autori tvrdili da nastanku vinčanskog naselja neposreno predhodi
naselje sa zemunicama starčevačke kulture.