1. Velislav
Stanojlović, iz Trešnjevice, član Praviteljstvujušćeg sovjeta serbskog,
uz Karađorđa, najvišeg organa vlasti za vreme ustaničke Srbije;
2. Ilija
Barjaktarević, vojvoda paraćinski, iz Izvora; predvodio je paraćinsku vojsku
u više bojeva, posebno su bili zaduženi za utvrđenje Deligrad;
3. Veljko
Miljković, paraćinski knez, počev od Boja kod Paraćina avgusta 1805.;
4. Milosav
Lapovec rodom iz Sikirice; učesnik je Orašačke skupštine; pošto mu se porodica
odselila u Lapovo pre Prvog ustanka, tamo se i angažovao;
5. Jovan
Petrović Kovač, rodom iz Svojnova, jedan od prvih Karađorđevih topolivaca;
učesnik je Kočine krajine i oba srpska ustnaka;poznat po iskazanom rodoljublju;
6. Aleksa
Dukić,Karađorđev momak i poverljiv čovek; nije rodom sa naše teritorije,
ali je rukovodio Djumrukom (carinom) dok je bila u Parćinu za vreme Prvog
srpskog ustanka;
7. Hajduk
Veljko Petrović, krajinski vojvoda; nije rodom sa naše teritorije, ali je
neposredno pre Prvog srpskog ustanka bio sluga u Paraćinu;
8. Stevan
Kutula, predvodnik – barjaktar Paraćinske konjice u poznatoj Varvarinskoj
bici,kada je odlikovan Zlatnom kolajnom;rodom iz Lešja;
9. Stojan
Brka, iz Svojnova, oborknez za vreme prvog srpskog ustanka ( ?);
10. Starac Pejko, iz Svojnova, istakao se u jednoj bici
kod Svojnova za vreme Drugog srpskog ustanka,kada je i hrabro poginuo štiteći
otstupnicu drugim ustanicima;
11. Šunda N.,istakao se u boju kod Paraćina 1805. posle
koje ga je Karađorđe postavio za buljukbašu; predvodio paraćinsku stražu
na Deligradu;
12. Jovan N., iz Lešja učesnik Kočine krajine i Prvog
srpskog ustanka;bio na Deligradu; rodonačelnik slavne familije Lešjanin;
13. Stojan Jovanović Lešjanin, iz Lešja, vilajetski knez
i jedan od predvodnika bune 1832. posle koje je i Paraćin pripojen kneževini
Srbiji;član Državnog saveta.
14. Jovan Veljković, iz Paraćina, jedan od predvodnika
bune1832. godine kada je Paraćin pripojen Kneževini Srbiji;
15. Stojan Veljković, iz Paraćina,jedan od predvodnika
Bune 1832. god. posle koje je Paraćin pripojen Kneževini Srbiji;
16. Bogdan Đorđević, Milošev tatarin, sreski i okružni
načelnik za vlade kneza Aleksandra Karađorđevića i “ustavobranitelja”; zaslužan
za osnivanje osnovne škole za žensku decu – prve te vrste u Kneževini Srbiji
1845.;
17. Živko Konstantinović Paraćinac – nije utvrdjeno odakle
je, ali po nadimku može se pretpostaviti da je odavde poreklom, bio u srpskoj
delegaciji u Carigradu za vreme Prvog Ustanka, bio komandant Kladova, ali
je zbog napuštanja Kladova bez borbe, bez znanja Karadjordja, osudjen na
smrt i streljan.
18. Lazar Barjaktarević, iz Izvora, brat vojvode Ilije,
predvodio paraćinsku vojsku, pominju ga da je slat u Istočnu Srbiju.
19. Pavle Marinković, trgovac, iz Paraćina, zaslužan
je za obnovu crkve Svete Petke za vreme turske vladavine oko 1820. godine.
20. Miša N., knez ili kmet iz Šavca, turski vodič Turcima
za borbu kod Debelog drveta na Juhoru 1915. godine, ali je pre toga dojavio
Srbima da se pripreme i zauzmu položaj za borbu.
21. Petar Marinković, iz Paraćina, bio sreski načelnik
u Paraćinu i zaslužan za osnivanje osnovne škole za žensku decu, prvut te
vrste u Srbiji.
22. Akademik
dr Toma Živanović, profesor pravnog fakulteta, tvorac tripartitne teorije
krivičnog prava priznate u svetskoj nauci;
23. Akademik dr. Dragoljub Jovanović, nuklearni fizičar,
prof. Univerziteta;
24. Akademik dr. Sima Lozanić, nije rodom iz Paraćina,
ali je u Paraćinu bio učenik osnovne škole; profesor i prvi rektor Beogradskog
univerziteta, inače hemičar svetske slave;
25. Dr. Vićentije Rakić, pedagog, profesor i osnivač
Katedre za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu;
26. Dr. Stevan Okanović, pedagog, profesor Filozofskog
fakulteta;
27. Dr. Nikola Popović, fiozof, rođen u Obrežu, ali je
detinjstvo proveo u Potočcu, a gimnaziju završio u Paraćinu; profesor Filozofskog
fakulteta i ratni rektor Beogradskog fakulteta.
28. Dr. Vladeta Popović, rođen u Paraćinu, poznati anglista,
osnivač katedre za anglistiku Filozofskog fakulteta u Beogradu;
29. Rajko Lešjanin, krivičar, profesor Velike škole;
30. Dimitrije Marinković, sudija najviših sudova, ministar;
predsednik Senata Kraljevine Srbije;
31. Stojan Veljković, profesor Velike škole, sudija najviših
sudova, ministar;
32. Miloje Lešjanin, rođen u Lešju, sekretar Kneza Mihaila
Obrenovića;
33. Milojko Lešjanin, rođen u Lešju, đeneral kome se
predao Niš za vreme Drugog srpsko-turskog rata;
34. Ilija Gojković, rodom iz Drenovca, đeneral, proslavio
se u ratovima 1912-1918.;
35. Velimir Velja Popović, rođen u Buljanu, školovao
se u Potočcu i Paraćinu; bio ministar u kraljevskim vladama i ban;
36. Jelisaveta Petrović, slikarka, profesor Više ženske
škole;
37. Zaharije Zaka Petković, paraćinski paroh i profesor
veronauke u paraćinskoj gimnaziji; vlasnik prve privatne paraćinske biblioteke;
38. Kosta Hadživojković, osnivač prve paraćinske štamparije
“Hadži Laza”; predsednik opštine;
39. Jovan Sjenicki, industrijalac, predsednik paraćinske
opštine do dolaska Bugara za vreme prvog svetskog rata; istakao se humanim
radom;
40. Jordan Hadžividojković, sveštenik i pisac, profesor
veronauke u nizu gimnazija, pa i u Paraćinu;
41. Vlada Teokarević, industrialac, osnivač Fabrike vunenih
tkanina;
42. Stevan Čuturilo, nije iz Paraćina rodom, ali je jedan
od najslavnijih direktora Gimnazije u Paraćinu;
43. Tasa Bizetić, zaslužan za početke pozorišnog života
u Paraćinu;
44. Živojin Pavlović Žikišon, zaslužan za početke pozorišnog
života u Paraćinu, vlasnik štamparije i pisac;
45. Sreten Marković, solunski borac i prvi paraćinski
pesnik;
46. Aleksandar Jovanović, jedan od poznatijih paraćinskih
demokratskih predsednika opštine;
47. Radisav Simić, iz Sikirice, narodni poslanik u vreme
Obrenovića.
48. Dr Živojin Žika Popović, iz Potočca, lekar u Ćupriji,
narodni poslanik na radikalskoj listi.
49. Djoka Z. Petković, rodom iz Paraćina, bio narodni
poslanik na listi Demokratske stranke, kojoj je pripadao od osnivanja, jer
je pre toga pripadao Samostalnoj radikalnoj stranci Ljube Davidovića.
50. Dr Dragoljub Arandjelović, profesor Pravnog fakulteta
i političar, iz Paraćina rodom, bio narodni poslanik i senator.
51. Mirko Banjević, profesor samoupravne gimnazije u
Paraćinu,pesnik čija je zbirks pesama socijalne orijentacije “Ognjena jutra”
štampana u Paraćinu i odmah od policije zabranjena 1940.;
52. Branko Krsmanović, narodni heroj iz Donje Mutnice;
španski borac.
53. Momčilo Popović Ozren, narodni heroj iz Busilovca.