Manastir
Manasija se nalazi u neposrednoj blizini Despotovca,
u podnožiju Beljanice u živopisnoj klisuri Resave, desne
pritoke Velike Morave. Dakle, Manastir Manasija se nalazi
u planinsko-dolinskoj mikroregiji Resavi. Mikroregija
Resave nalazi se u zapadnom delu Srbije, sa površinom
od 685 km2 . Manastir Manasija je povezana sa Jagodinom asfaltnim putem, koji vodi prema
Despotovcu, a takođe je dolinom Resave povezan sa Svilajncem.
Manastir
Manasija, sagrađena je između 1408 i 1418. godine, kao
zadužbina despota Stefana Lazarevića.
Pored
manastira zaštićenog zidinama, nalaze se i druge zgrade,
od kojih se svojom veličinom ističe knjižica poznate
resavske prepisivačke škole, restaurirana i sa stalnom
izložbenom postavkom.
Manastir
je podignut kao jako utvrđenje, opasano zidom na kome
dominira 11 kula, i nalazi se iznad same Resave na mestu
koje se moglo braniti sa svih strana pred najezdom Turaka.
Po svojoj arhitekturi pripada Moravskoj školi, ali se
u obradi fasade razlikuje od ostalih građevina ove škole,
jer su umesto kamena i opeke primenjeni samo kameni tesanici
s plastičnom ornamentikom. Arhitektura Manasije predstavlja
originalnu tvorevinu jednostavnosti i neposrednosti oblikovanja
u kamenu i prostoru.
Manastir
Manasija, kao turistička vrednost sa svojim prirodnim,
rekreativnim i kulturno istorijskim specifičnostima,
su veoma atraktivne za posetioce, pa se Manasija ističe
kao izuzetna turistička vrednost Gornje Resave i šire
okoline.
Pesma
o Manasiji